Bačka županija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bačka županija
[[Slika:|150px|Grb Bačke županije]]
(Grb)
Bačka županija
Sjedište županije Bač
Broj stanovnika
Površina
[[Slika:|Bačka županija|250px]]


Bačka županija (nje. Komitat Bács, mađ. Bács vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazila se na području Bačke.

U doba Arpadovića se prostirala od Sonte na sjeverozapadu, uz Dunav na zapadu i jugu sve do ušća Tise, uz Tisu sve do Bečeja. Sjeverno se nalazila Bodroška županija[1].

U razdoblju prije 1526. se prostirala na sličnom području, s tim da je sjeverozapadno počinjala kod Apatina, a sjeverna granica je na jednom dijelu bila nepravilna jer se na središnjem dijelu kao slijepo crijevo uvlačila u Čongradsku županiju. U to vrijeme je na zapadu graničila s Baranjskom županijom i Virovitičkom županijom, na jugu sa Srijemskom županijom, na jugoistoku s Torontalskom županijom, na sjeverozapadu s Bodroškom županijom, a na sjeveroistoku s Čongradskom županijom[1].

Nakon oslobađanja od Turaka je bila ovih granica: na zapadu i jugozapadu se dijelom nalazila uz Dunav. Na zapadu je graničila s Baranjskom županijom, na sjeverozapadu s Peštansko-piliško-šoltskom županijom, na jugoistoku s Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom (slavonski dio), na jugoistoku s Bodroškom županijom, a na jugozapadu i istoku s Vojnom krajinom, a jedan dio Vojne krajine se nalazio usred Bačke županije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Utemeljena je u 11. stoljeću za mađarskog kralja Stjepana I.[1] i jedna je od najstarijih ugarskih županija.

Prvi poznati župan se zvao Vid iz 1074.[1].

Nakon mohačke bitke 1526. područje dolazi pod državinu Ivana Nenada, a nakon toga pod tursku vlast i bilo je dijelom Segedinskog sandžaka.

Nakon što je minula turska opasnost do te mjere da više nije prijetilo ponovno osvajanje ovog prostora od strane Turaka, a to je posebice bilo nakon Velikog bečkog rata i Karlovačkog mira, stvorili su se preduvjeti za reorganizaciju.

Time su ti krajevi gubili na značaju. Još 1729. su se Bačka i Bodroška županija sporile o granicama[2]. Dio Vojne krajine je rasformiran i 1750. je pripojen Bačkoj županiji.

Godine 1802. je spojena s Bodroškom županijom u Bačko-bodrošku županiju.

Uprava[uredi VE | uredi]

Županom ove županije je u pravilu bio nadbiskup Bačke nadbiskupije koji je stolovao u Baču u istoimenoj tvrđavi[2]. Tako su kalačkobački nadbiskupi obnašali dužnost župana sve do 1776., kad je prvi župan postao svjetovna osoba, grof András Hadik[3].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 16.-17.
  2. 2,0 2,1 Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 38.-39., str. 101.
  3. Zvonik br.185/2010. Stjepan Beretić: Povijesni kutak

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]