Bajkalsko-amurska magistrala

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Karta glavnih željezničkih pruga u Rusiji, Transsibirska pruga prikazan u crvenoj boji, Bajkalsko-amurska magistrala u zelenoj, a Amursko-jakutska magistrala (uključujući i "Malu BAM"), prikazana u narančastoj boji

Bajkalsko-amurska magistrala (BAM) (ruski: Байкало-Амурская магистраль (БАМ) je željeznička pruga u Rusiji, koja povezuje istočni Sibir i Daleki istok Rusije. S dužinom od 4 324 km, jedna je od najdužih pruga na svijetu.

BAM je izgrađena kao strateški alternativni put Transsibirske pruge, osobito uz ranjive dijelove u blizini granice s Kinom. Troškovi izgradnje procijenjeni su na 14 milijardi $. Zbog teškog terena, vremena, trajanje i cijene izgradnje sovjetski premijer Leonid Brežnjev opisao je Bajkalsko-amursku magistralu kao "građevinski projekt stoljeća". [1]

Pruga počinje kod grada Tajšeta, a zatim prelazi rijeku Angaru kod grada Bratska, dalje ide preko Lene kod Ust-Kuta, nastavlja preko Severobajkalska na istok. Dalje ide sjevernom stranom Bajkalskog jezera, prolazi Tindu i Hani, te rijeku Amur kod Komsomolska na Amuru, konačno kod Sovjetskaja Gavanja dolazi do Tihog ocean.

Duž linije ima 21 tunel, ukupne dužine 47 km. Tu je i više od 4.200 mostova, u ukupnoj dužini od preko 400 km.[2] Trasa današnje pruge uzeta je u obzir 1880. kao opcija za istočni dio planirane transsibirske željeznice. U 1930-tim logoraši su sagradili dionicu od Tajšeta do Bratska.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bajkalsko-amurska magistrala.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Brown, Dale M. and Mann, Martin, editors. Library of Nations: The Soviet Union. 1985. Time Life Books. Alexandria, Virginia. ISBN 0-8094-5327-4
  2. Yates, Athol & Zvegintzov, Nicholas Siberian BAM Guide: Rail, Rivers & Road (1995, 2nd edition 2001, Trailblazer Publications, England) ISBN 1-873756-18-6 (see excerpt)