Benedikta Zelić Bućan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Benedikta Zelić Bućan 1 (Mravince, 21. ožujka 1918. - Split, 10. listopada 2013.)[1], bila je hrvatska je povjesničarka.

Životopis[uredi VE | uredi]

Benedikta Zelić Bućan rodila se u Mravincima 1918. godine.[1][2][3] Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu otišla je, kao prvo žensko dijete iz njezina sela, na daljnje školovanje u Split. Godine 1937. maturirala je na Ženskoj realnoj gimnaziji. U Zagrebu je upisala hrvatsku povijest s klasičnom arheologijom i diplomirala je u srpnju 1941. godine.[3] Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i Križnog puta[2] (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947.-1952.).[3] S obiju tih škola bila je otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“.[3] Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.[4] U svome znanstvenom radu imala je poteškoća nakon hrvatskoga proljeća te je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova a nakon osamostaljenja objavila je izabrane članke i rasprave u trima zasebnim knjigama a poslije toga i nekoliko knjiga zasebnih monografija.[3] Nakon 2000. godine morala je posve prestati znanstveno djelovati zbog ubrzanoga slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.[3]

Umrla je u Splitu, 10. listopada 2013. godine.

Znanstvena djelatnost[uredi VE | uredi]

U Državnom arhivu u Splitu bavila se znanstveno-istraživačkim radom. Njezin se znanstveni rad odvijao na dvjema razinama: na prikupljanju, uređivanju i objavljivanju izvorne arhivske građe i pisanju rasprava i članaka na trima područjima: o povijesti Dalmacije u drugoj polovini 19. stoljeća (najviše o hrvatskom narodnom preporodu), o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti te o pismu i spomenicima na hrvatskoj ćirilici (bosančici). Ima više od preko sto objavljenih članaka, stručnih i znanstvenih rasprava i zbirki izvora.[3]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Četiri priloga, Historijski arhiv, Split, 1960., (suautori: Srećko Diana, Vladimir Rismondo, Danica Božić-Bužančić)[5]
  • Bosančica u srednjoj Dalmaciji, Historijski arhiv, Split, 1961. (2. proš. izd. Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Državni arhiv u Splitu, Split, 2000.)[6]
  • Korespondencija Mihovila Pavlinovića, suurednik Ante Palavršić, Historijski arhiv, Split, 1962.
  • Stotinjak pisama Mihovila Pavlinovića, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, poseban otisak, Split, 1969.
  • Hrvatski narodni preporod i Mihovil Pavlinović, Matica hrvatska, Split, 1992.
  • Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, HKD Sv. Jeronima, Zagreb, 1994., ISBN 953-6111-06-3
  • Jezik i pisma Hrvata: rasprave i članci, Matica hrvatska, Split, 1997., ISBN 953-6159-31-7
  • Od Kuka do Mravinaca: predpovijest i povijest sela Mravince, Kulturno umjetničko društvo Zvonimir, Mravince, 1997.
  • Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9

Nagrade, odlikovanja i priznanja[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 "Benedikta Zelić, rođ. Bućan (potpisivala se i potpisivana je kao Eta Bućan, Eta Zelić-Bučan, Eta Zelić-Bućan, Benedikta Zelić-Bučan i Benedikta Zelić-Bućan), (...)"[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. (Hrčak) PDF str. 207.
  2. 2,0 2,1 Benedikta Zelić Bučan. 95 godina, povjesničarka. Moli i radi - budi aktivan član društva, dom-lovret.hr, preuzeto 26. lipnja 2013.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Gradska knjžnica Solin: Zelić-Bučan, Benedikta (Eta) - povjesničarka, preuzeto 26. lipnja 2013.
  4. Benedikta Zelić-Bučan, Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9, Bilješka o piscu, str. 161.
  5. Državni arhiv u Splitu: Četiri priloga, preuzeto 26. lipnja 2013.
  6. Kovačić, Slavko, Recenzija, prikaz. Bosančica ili hrvatska ćirilica // Crkva u svijetu, sv. 36, br. 1. (2001.), str. 112.-117. (Hrčak)
  7. Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. (Hrčak) PDF str. 208.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]