Glina (grad)

Koordinate: 45°20′16″N 16°05′26″E / 45.3377049498298°N 16.0905289649963°E / 45.3377049498298; 16.0905289649963
Izvor: Wikipedija
Glina
Glina (grb).gif
Hrvatska ulica, Glina.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna 543 km2
Nadmorska visina 112 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 9.283 stan.
 - gradsko naselje 4860 stan.
Broj stanovnika
Glina, Sisačko-moslavačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Balinac 69 45
Baturi - -
Bijele Vode 67 33
Bišćanovo - -
Bojna 28 8
Borovita 17 5
Brestik 76 43
Brezovo Polje 24 18
Brnjeuška 13 9
Brubno 4 -
Buzeta 67 50
Dabrina 86 54
Desni Degoj 86 53
Dolnjaki 102 76
Donja Bučica 54 28
Donja Trstenica - -
Donje Jame 22 9
Donje Selište 109 75
Donje Taborište 40 28
Donji Klasnić 90 45
Donji Selkovac 1 -
Donji Viduševac 179 141
Dragotina 149 57
Drenovac Banski 74 24
Dvorišće 99 75
Glina 4680 4028
Gornja Bučica 128 84
Gornje Jame - -
Gornje Selište 55 52
Gornje Taborište 56 35
Gornji Klasnić 41 14
Gornji Selkovac - 2
Gornji Viduševac 468 373
Gračanica Šišinečka 24 17
Hajtić 32 13
Hađer 50 51
Ilovačak 93 41
Joševica 37 34
Kihalac 50 44
Kozaperovica 46 25
Maja 168 142
Majske Poljane 196 143
Majski Trtnik 36 18
Mala Solina 15 9
Mali Gradac 143 73
Mali Obljaj 34 12
Marinbrod 93 71
Martinovići 71 43
Momčilovića Kosa 36 15
Novo Selo Glinsko 118 89
Prekopa 143 125
Prijeka 57 30
Ravno Rašće 129 69
Roviška 46 33
Skela 41 33
Slatina Pokupska 88 82
Stankovac 24 14
Svračica 44 35
Trnovac Glinski 31 16
Trtnik Glinski 14 16
Turčenica - -
Velika Solina 69 33
Veliki Gradac 126 80
Veliki Obljaj 22 9
Vlahović 73 43
Zaloj 20 18
Šatornja 176 144
Šaševa 26 17
Šibine 28 15

Ukupno
[uredi]
9868 9283 7116
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Ivan Janković (Nez.)
Dan grada 6.kolovoza
Zaštitnik Sveti Ivan Nepomuk
Poštanski broj 44400
Pozivni broj +385 044
Autooznaka SK
Službena stranica www.grad-glina.hr
Zemljovid
Glina na karti Hrvatska
Glina
Glina
Glina na zemljovidu Hrvatske
Glina
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka županija
Općina/Grad Glina
Broj stanovnika
Glina, Sisačko-moslavačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Balinac 69 45
Baturi - -
Bijele Vode 67 33
Bišćanovo - -
Bojna 28 8
Borovita 17 5
Brestik 76 43
Brezovo Polje 24 18
Brnjeuška 13 9
Brubno 4 -
Buzeta 67 50
Dabrina 86 54
Desni Degoj 86 53
Dolnjaki 102 76
Donja Bučica 54 28
Donja Trstenica - -
Donje Jame 22 9
Donje Selište 109 75
Donje Taborište 40 28
Donji Klasnić 90 45
Donji Selkovac 1 -
Donji Viduševac 179 141
Dragotina 149 57
Drenovac Banski 74 24
Dvorišće 99 75
Glina 4680 4028
Gornja Bučica 128 84
Gornje Jame - -
Gornje Selište 55 52
Gornje Taborište 56 35
Gornji Klasnić 41 14
Gornji Selkovac - 2
Gornji Viduševac 468 373
Gračanica Šišinečka 24 17
Hajtić 32 13
Hađer 50 51
Ilovačak 93 41
Joševica 37 34
Kihalac 50 44
Kozaperovica 46 25
Maja 168 142
Majske Poljane 196 143
Majski Trtnik 36 18
Mala Solina 15 9
Mali Gradac 143 73
Mali Obljaj 34 12
Marinbrod 93 71
Martinovići 71 43
Momčilovića Kosa 36 15
Novo Selo Glinsko 118 89
Prekopa 143 125
Prijeka 57 30
Ravno Rašće 129 69
Roviška 46 33
Skela 41 33
Slatina Pokupska 88 82
Stankovac 24 14
Svračica 44 35
Trnovac Glinski 31 16
Trtnik Glinski 14 16
Turčenica - -
Velika Solina 69 33
Veliki Gradac 126 80
Veliki Obljaj 22 9
Vlahović 73 43
Zaloj 20 18
Šatornja 176 144
Šaševa 26 17
Šibine 28 15

Ukupno
[uredi]
9868 9283 7116
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Autooznaka SK
Karta

Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj. Poznata je i kao "Grad hrvatske himne", zbog činjenice da je Josip Runjanin u Glini skladao himnu. Grad uspješno diljem Hrvatske i Europe promoviraju mažoretkinje "Glinske Banice".

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene rječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2021.

Ukupan broj stanovnika Grada Gline s pripadajućim naseljima je 7116.

Popis 2011.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

  • ukupno: 9.283
    • Hrvati: 6.468 - 69,68%
    • Srbi : 2.549 - 27,46%
    • Ostali: 266 - 2,86%

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

  • ukupno: 23.040
    • Srbi - 13.975 (60,65%)
    • Hrvati - 8.041 (34,90%)
    • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
    • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)[uredi | uredi kôd]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 6.933 4.831 (69,68%) 1.448 (20,88%) 362 (5,22%) 292 (4,21%)
1981. 5.790 3.531 (60,98%) 1.262 (21,79%) 870 (15,02%) 127 (2,19%)
1971. 4.558 2.873 (63,03%) 1.394 (30,58%) 193 (4,23%) 98 (2,15%)
Grad Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
29254
31012
29896
35470
37771
39261
36751
39746
31732
32137
30729
28336
25079
23040
9868
9283
7116
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Glina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2951
2390
2382
2809
2677
3117
2894
3417
2138
2618
3173
4558
5790
6933
3116
4680
4028
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Crni Lug Glinski, Donje Selište 1 i Jukinac, koja su prestala postojati, te nenaseljenih dijelova područja naselja Donji Viduševac i Gornji Viduševac. Za navedena bivša naselja sadrži podatke do 1971. Također sadrži podatke i za bivše naselje Selište. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban Josip Jelačić, a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "Lijepa naša domovina". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, 4. rujna 1737. godine zasjedao je Hrvatski sabor.

Velikosrpska agresija 1991. – 1995.[uredi | uredi kôd]

Tijekom velikosrpske agresije, velikosrpstvom indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. Dne 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, 26. srpnja srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano napali su glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu.[1] Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbliže glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, agresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli u svoje logore gdje su mučeni.

Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje) glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpskio-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,

Ukupno je 396 civila i hrvatskih branitelja na području Gline izgubilo život tijekom Domovinskog rata.

Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer.

Potres 2020.[uredi | uredi kôd]

Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4 MW i 6,2 ML pogodio je u utorak, 29. prosinca 2020. godine Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. U Glini nije bilo poginulih, ne računajući šire područje (Majske Poljane), ali niti jedna zgrada nije ostala neoštećena.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • Vivera d.o.o.Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla)
  • pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata)
  • Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini. Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.
  • BE-TO Glina d.o.o. dio je Drvnog centra Glina, u sastavu "ŠERIF EXPORT-IMPORT" d.o.o. za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
  • Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
  • Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
  • Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
  • Katolička crkva u (Maloj Solini)
  • Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
  • Katolička crkva u (Maji)
  • Spomenik dr. Franje Tuđmana

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, drvodjelni dizajner, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. – 1991. godine.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. HICInačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2015. Kronologija Domovinskog rata u Banovini

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Glina