Glina (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Glina
Glina (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna 543 km2
Nadmorska visina 112 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 9.868 stan.
 - gradsko naselje 3.116 stan.
Gradonačelnik Stjepan Kostanjević
Zaštitnik Sveti Ivan Nepomuk
Poštanski broj 44400
Pozivni broj +385 044
Autooznaka SK
Službena stranica www.grad-glina.hr
Zemljovid
Glina na karti Hrvatska
Glina
Glina
Glina na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°20′16″N 16°05′26″E / 45.3377049498298°N 16.0905289649963°E / 45.3377049498298; 16.0905289649963
Glina
Glina na karti Hrvatska
Glina
Glina
Glina na zemljovidu Hrvatske
Županija Sisačko-moslavačka županija
Općina/Grad Glina
Zemljopisne koordinate 45°20′17″N 16°05′27″E / 45.33815°N 16.090751°E / 45.33815; 16.090751Koordinate: 45°20′17″N 16°05′27″E / 45.33815°N 16.090751°E / 45.33815; 16.090751
Glina na karti Sisačko-moslavačka županija
Glina
Glina
Glina na zemljovidu Sisačko-moslavačke županije
Karta

Glina je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene riječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

  • ukupno: 9.283
    • Hrvati: 6.468 - 69,68%
    • Srbi : 2.549 - 27,46%
    • Ostali: 266 - 2,86%

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

  • ukupno: 23.040
    • Srbi - 13.975 (60,65%)
    • Hrvati - 8.041 (34,90%)
    • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
    • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)[uredi VE | uredi]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 6.933 4.831 (69,68%) 1.448 (20,88%) 362 (5,22%) 292 (4,21%)
1981. 5.790 3.531 (60,98%) 1.262 (21,79%) 870 (15,02%) 127 (2,19%)
1971. 4.558 2.873 (63,03%) 1.394 (30,58%) 193 (4,23%) 98 (2,15%)

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban Josip Jelačić, a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "Lijepa naša domovina". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, 4. rujna 1737. godine zasjedao je Hrvatski sabor.

Za vrijeme raspada Jugoslavije, velikosrpstvom indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec gana poslije toga, 26. srpnja srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano napali su glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu. [1]. Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbližoe glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, agresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli svoje u logore gdje su mučeni.

Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje) glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpskio-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,

Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer..

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Vivera d.o.o. (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla)
  • pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata)
  • Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini. Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.
  • BE-TO Glina d.o.o. dio je Drvnog centra Glina, u sastavu "ŠERIF EXPORT-IMPORT" d.o.o. za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
  • Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
  • Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
  • Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
  • Katolička crkva u (Velikoj Solini)
  • Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
  • Katolička crkva u (Maji)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, prodavač, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura[uredi VE | uredi]

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-1991. godine.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. HIC Kronologija Domovinskog rata u Banovini

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Glina