Koordinate: 44°06′N 18°09′E / 44.10°N 18.15°E / 44.10; 18.15

Bistrik (Kakanj, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bistrik
Bistrik na karti BiH
Bistrik
Bistrik
Bistrik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Kakanj
Zemljopisne koordinate 44°06′N 18°09′E / 44.10°N 18.15°E / 44.10; 18.15
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 140

Bistrik, naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Bistrik je smješten 7 km jugoistočno od grada Kaknja, na putu Kakanj-Kraljeva Sutjeska.

Mjesto se, većim svojim dijelom, nalazi na zaravni (prosječno 455 m nadmorske visine), omeđeno sa zapada i juga selom Bjelavići, a s istoka selom Crkvenjak.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kao naseljeno mjesto datira od 1953. Naime, zbog prisilnog iseljavanja starog sela Haljinići, od strane rudnika "Haljinići", dio stanovništa seli tu.

Do tada, ovaj je dio, u sklopu velike zaravni, bio plodno polje za žitarice i voće.

Sam naziv Bistrik dobio je po izrazito kvalitetnoj i cijenjenoj izvor vodi "Bistrik", smještenoj na zapadnom ulazu u naselje. Osim ovog izvora, na ulazu u selo sa južne strane, postoji i izvor u narodu zvan "Ilijina voda".

Povijesni zapisi, uveliko, su zaobišli ovaj lokalitet, te se rijetko može naći nešto iole znamenito.

A, i sudbina je željela tako da gradnja novog franjevačkog samostana u vrijeme 1888. zaobiđe ovo mjesto. Razlog tome je bio nedostatak novca za pokretanje tako velike investicije.

Kratak izvod iz "Ljetopisa nepoznatog autora", koji je uvršten u "Dodatak rukopisu fra Mate Mikića, arhiva III, Sutjeska 1854., str. 565-590.", ukratko govori o tome događaju:

"... 1888. godine, zbog trošnosti starodrevnog samostana, počinje razmišljanje o gradnji novog samostana i biranju lokacije za isti. Dvoumilo se između stare lokacije u Sutjeskoj i nove lokacije na Bistriku. Gradnja novog samostana je počela rušenjem starog 1889. Godine 1897. na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja obavljen je svečani blagoslov novog samostana."

U knjizi "Visočka nahija" Milenko S. Filipović, kao i Pavao Anđelić u "Bobovac i Kraljeva Sutjeska", bilježe narodnu predaju o smrti kralja Stjepana Tomaša (čija je smrt, uistinu, ostala nerazjašnjena), na izvoru Bistrik.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Kako je navedeno, novija povijest Bistrika, kao naseljenog mjesta, stane u sjećanje jednog sredovječnog čovjeka.

Tu su 1991., kad je i rađen popis, živjele obitelji: Franjković, Medjedović, Mijačević, Mijač, Tunjić, Maroš, Miličević, Češljić, Komšo, Čović, Topalović, Jurić i Pušić. U tom popisu Bistrik je uveden kao sastavni dio mjesta Bistrik-Crkvenjak, odlukom naredbodavaca. No, tada je u Bistriku živjelo 140 stanovnika (op.a. po sjećanju autora teksta), odreda katolika Hrvata.

Danas, 15 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, u Bistriku živi i djeluje samo prvih sedam, gore navedenih, obitelji. Većina tih obitelji vode podrijetlo iz starog sela Haljinića.

Na temelju božićnog blagoslova obitelji sutješka rimokatolička župa sv. Ivana Krstitelja napravila je statističke podatke o broju obitelji i župljana po selima u svojoj župi za 2017. godinu. U podatke su uračunani samo oni, koji žive stalno ili minimalno 6 mjeseci na području župe. U Bistriku je bilo 5 obitelji sa 11 stanovnika, jedan samac.[1]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na lokalitetu Gaja, kako glasi narodni naziv za područje tromeđe sela Haljinići, Crkvenjak i Bistrik, smješteno je močvarno područje "Bistrik" (na koje otpada, otprilike, 1 km² od 462 km² općine Kakanj). Isto je nastalo umjetnim putem kao posljedica podzemnog rada rudnika "Haljinići". Punjenjem vodom većeg kratera, nastalog rasjedanjem zemlje, stvoreno je veće jezero koje nastanjuju, između ostalog, i ptice selice. Na tom lokalitetu, trenutno, registrirano je 210 ptičjih vrsta koje tu nalaze mjesto za odmor i/ili gniježđenje. To je, otprilike, 2/3 cjelokupno registriranog broja u BiH (točnije, u BiH je od 1878. do 2012. registrirano 336 ptičjih vrsta. S tim, da se neke od njih više ne mogu naći kod nas).

U cilju zaštite i unapređenja življenja ptica selica ovo je područje uvršteno pod okrilje Zakona o zaštiti prirode (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/03). Istim se regulira kažnjavanje svih onih koji se ne pridržavaju odredbi, shodno kaznenim odredbama koje prate isti.

Istraživanjima na području ove močvare 2011. i 2012. godine, zabilježeno je postojanje 122 vrste biljaka i bogat životinjski svijet sa čak 212 vrsta ptica, 30 vrsta vilinih konjica, osam vrsta vodozemaca, sedam vrsta gmazova i 13 vrsta sisavaca. 2013. pronađena je još jedna vrsta ptica. Gljive, lišajevi, puževi nisu istraživani, ali je osnovano smatra da je bogata bioraznolikost. Zabilježene su dvije vrste riba i veliki broj kukaca iz skupine leptira (lepidoptera) i tvrdokrilaca (coleoptera). 2014. je godine najavljeno pokretanje procesa kod nadležnog ministarstva Zeničko-dobojske županije radi trajne zaštite područja močvare Bistrika i proglašenja zaštićenim područjem u kategoriji "Zaštićeni krajobraz".[2]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]

Bistrik-Crkvenjak

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Bistrik na satelitskoj mapi

www.bistrik.webs.com

Haljinići, močvara "Bistrik" - Kakanj

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Bono Benić: Ljetopis Sutješkog samostana. Sarajevo, 1979.
  • Pavao Anđelić: Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Sarajevo, 1973.
  • Hajrudin Hadžić: Igre, napjevi i narodni običaji Kraljeve Sutjeske i šire okolice. Sarajevo, 2004.
  • Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić: Hrvatska tradicijska nošnja Kraljeve Sutjeske. Sarajevo, 2005.
  • Milenko S. Filipović: Visočka nahija. Beograd, 1928.
  • Milenko S. Filipović: Život i običaj narodni u Visočkoj nahiji. Beograd, 1949.
  • Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar, 2008.
  • Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, Sarajevo, 2000.
  • Glavni pregled političkoga razdielenja Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1879.
  • Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. maja 1885., Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.
  • Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1896.
  • Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hecegovini od 10. oktobra 1910., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1912.
  • Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  • https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm
  • internet izvori
  1. Sutješki vjesnik Statistički podaci za 2017. godinu, 2. veljače 2018. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
  2. (boš.) Klix.ba FENA: Kakanjska močvara Bistrik - zaštićeno područje, 3. veljače 2014. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)