Bistuenska biskupija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Bistoenska biskupija (Bestoensis ecclesia) je ranokršćanska biskupija na području nekadašnje rimske Dalmacije, na teritoriji današnje srednje Bosne i Hercegovine. Istraživanja su pokazala da se na području nekadašnje rimske Dalmacije do održavanja Salonitanskog metropolitanskog sinoda 530. g. nalazilo devet ranokršćanskih dijeceza: Salonitanska, Jadertinska, Arbenska, Epitaurska, Skardonitanska, Naronitanska, Bistoenska, Kataritanska te Senienska. Tijekom održavanja sinoda 533. g. utemeljene su još tri: Sarsenterska, Mukuritanska i Ludroenska. Svi su oni bili podređeni jurisdikciji salonitanskog nadbiskupa. Tijekom težih crkvenih sukobljavanja u njih su se uključivali i pojedini dalmatinski biskupi (salonitanski, arbenski), zbog čega se dijelilo i njihovo svećenstvo, odnosno cijepale njihove dijeceze.

Dokumenta Salonitanskih metropolitanskih sinoda je supotpisao i Bistoenski biskup Andrija (Andreas), koji je upoznao Sinod sa velikom oskudicom njegove dijeceze, koja nije mogla skrbiti o siromasima ni samu sebe uzdržavati. Andrija je 533. g. tražio da se njegova dijeceza razdijeli te da se postavi još jedan biskup za ona područja do kojih sam nije mogao doprijeti kako bi pastorizacija i skrb o svećenstvu i povjerenom mu puku bili učinkovitiji. Iako je imao razumijevanja za njegovo traženje, salonitanski nadbiskup Honorije II. (528-547), nije mu udovoljio odgodivši razdiobu za drugo vrijeme Iz prijedloga biskupa Andrije da mu se razdijeli dijeceza proizilazi da se ona prostirala na velikim prostorima, odnosno da je u njenom sastavu bio najveći dio unutrašnjosti nekadašnje rimske Dalmacije.

Rimski municipij u kojem se nalazila i istoimena biskupija istraživali su mnogobrojni znanestvenici. Do danas nema jedinstvenog stava o veličini municipijuma, njegovim granicama i ubikaciji jednog ili dva središta.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Radoslav Dodig - Ante Škegro, Akti crkvenih sinoda održanih 530. i 533. u Saloni, Povijesni prilozi, 35 (2008.) 18:
  • Ante Škegro, Bestoenska biskupija u svjetlu dosadašnjih istraživanja, Zbornik o Pavlu Anđeliću, Sarajevo 2008, 111-141;
  • Ante Škegro NOVE SPOZNAJE O NEKIM RANOKRŠĆANSKIM DIJECEZAMA NA ISTOČNOJADRANSKIM PROSTORIMA
  • Ivan Kujundžić, O položaju rimskoga municipija Bistue nova u Bosni, Vrhbosna: svećenićka revija XLVII, Sarajevo, listopad-studeni 1933, 253-261;
  • Veljko Paškvalin, Pojava kršćanstva u srednjoj Bosni i njegova hijerarhija u svjetlu novijih arheoloških iskopavanja,