Bitka kod Drača (1081.)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bitka kod Drača
sukob: Bizantsko-normanski ratovi
Italy and Illyria 1084 AD.svg
Apeninski poluotok i Balkan 1084. godine
Vrijeme 1081.
Mjesto Drač
Ishod normanska pobjeda
Sukobljene strane
Flag of Palaeologus Emperor - Libro del conosçimiento de todos los rregnos.svg Bizantsko Carstvo
Flag of Most Serene Republic of Venice.svg Mletačka republika
Vojvodstvo Apulija
Coa Croatia Country History (Fojnica Armorial).svg Kraljevina Hrvatska
St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png Dubrovačka komuna
Zapovjednici
Aleksije I. Komnen
Malkoč-beg
Robert Guiscard
Bohemund I. Tarantski
Dmitar Zvonimir
Postrojbe
20.000 - 25.000 ljudi 20.000 ljudi
150 brodova
Gubitci
5.000 mrtvih
7.000 dezertera
10.000 mrtvih

Bitka kod Drača je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom bizantskog cara Aleksija I. Komnena (1081. – 1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda. Bitka je bila dio normanskog vojnog pohoda na Bizant, a kao povod za sukob Guiscardu je poslužio državni udar Nikefora III. Botanijata (1078. – 1081.) kojim je svrgnuo dotadašnjeg cara Mihaela VII. Duku (1071. – 1078.), čije je sin Konstantin bio zaručnik Guiscardove kćeri Helene. Rezultat bitke bila je normanska pobjeda.

Uvod u bitku[uredi | uredi kôd]

Normani su zauzeli južnu Italiju do sredine 11. stoljeća. Godine 1059. papa Nikola II. (1058. – 1061.) priznao je Roberta Guiscarda za vojvodu Apulije i Kalabrije. Godine 1071. Robert je zajedno s bratom Rogerom zauzeo grad Bari, posljednje bizantsko uporište, da bi 1072. godine oteli Siciliju Saracenima. Poslije osiguravanja normanske prevlasti u južnoj Italiji i na Siciliji, Robert Guiscard se okrenuo Balkanskom poluotoku s namjerom da pokori Bizant. Papa Grgur VII. (1073. – 1085.) pozvao je hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.) da pomogne Robertu Guiscardu u borbi protiv Bizanta te je između njih sklopljen protubizantski savez.[1]

Normani su u svibnju 1081. godine prebacili, s flotom od 150 brodova, oko 30.000 vojnika i oko 1.500 normanskih vitezova na istočnu obalu Jadrana, u luku Vloru. Tamo im se pridružilo i nekoliko dubrovačkih brodova. Robert je zauzeo otok Krf i tako otvorio prolaz pojačanju iz Italije.

Kada je car Aleksije I. doznao za normansku invaziju na bizantski teritorij, stupio je u kontakt s mletačkim duždom Domenicom Selvom (1071. – 1084.) koji je poslao svoju mornaricu na Otrantska vrata. Mletačko brodovlje porazilo je neiskusnu normansku flotu i stiglo u pomoć Draču. Međutim, taj poraz nije obeshrabrio Roberta Guiscarda koji je započeo opsadu Drača s kopna.

Tijek bitke[uredi | uredi kôd]

Unatoč tome što je mletačka mornarica prekinula pomorsku opsadu Drača, normanska vojska je napadala grad s kopna. U listopadu 1081. godine, Robert Guiscard je pobijedio bizantsku vojsku i zauzeo grad. Nakon što je zauzeo važnu luku za daljnja osvajanja bizantskog teritorija, njegova vojska je provalila u Epir, Makedoniju i Tesaliju. Međutim, Guiscard se, u proljeće 1082. godine, zbog ustanka morao vratiti u južnu Italiju, a zapovjedništvo nad vojskom ostavio je svom sinu Bohemundu I.[2]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., str. 150.
  2. Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 208.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. – 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-212-297-4
  • Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., Marjan tisak, Split, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9


Miecze.svg Nedovršeni članak Bitka kod Drača (1081.) koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.