Bitka kod Drača (1081.)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bitka kod Drača
sukob: Bizantsko-normanski ratovi
Italy and Illyria 1084 AD.svg
Apeninski poluotok i Balkan 1084. godine
Vrijeme 1081.
Mjesto Drač
Ishod normanska pobjeda
Sukobljene strane
Imperial byzantine labarum XIth c..jpg Bizantsko Carstvo
Flag of Most Serene Republic of Venice.svg Mletačka republika
Vojvodstvo Apulija
Coa Croatia Country History (Fojnica Armorial).svg Kraljevina Hrvatska
Dubrovnik grb grada.svg Dubrovačka republika
Zapovjednici
Aleksije I. Komnen
Malkoč-beg
Robert Guiscard
Bohemund I. Tarantski
Dmitar Zvonimir
Postrojbe
20.000 - 25.000 ljudi 20.000 ljudi
150 brodova
Gubitci
5.000 mrtvih
7.000 dezertera
10.000 mrtvih

Bitka kod Drača je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom bizantskog cara Aleksija I. Komnena (1081.-1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda. Bitka je bila dio normanskog vojnog pohoda na Bizant, a kao povod za sukob Guiscardu je poslužio državni udar Nikefora III. Botanijata (1078.-1081.) kojim je svrgnuo dotadašnjeg cara Mihaela VII. Duku (1071.-1078.), čije je sin Konstantin bio zaručnik Guiscardove kćeri Helene. Rezultat bitke bila je normanska pobjeda.

Uvod u bitku[uredi VE | uredi]

Normani su zauzeli južnu Italiju do sredine 11. stoljeća. Godine 1059. papa Nikola II. (1058.-1061.) priznao je Roberta Guiscarda za vojvodu Apulije i Kalabrije. Godine 1071. Robert je zajedno s bratom Rogerom zauzeo grad Bari, posljednje bizantsko uporište, da bi 1072. godine oteli Siciliju Saracenima. Poslije osiguravanja normanske prevlasti u južnoj Italiji i na Siciliji, Robert Guiscard se okrenuo Balkanskom poluotoku s namjerom da pokori Bizant. Papa Grgur VII. (1073.-1085.) pozvao je hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075.-1089.) da pomogne Robertu Guiscardu u borbi protiv Bizanta te je između njih sklopljen protubizantski savez.[1]

Normani su u svibnju 1081. godine prebacili, s flotom od 150 brodova, oko 30.000 vojnika i oko 1.500 normanskih vitezova na istočnu obalu Jadrana, u luku Vloru. Tamo im se pridružilo i nekoliko dubrovačkih brodova. Robert je zauzeo otok Krf i tako otvorio prolaz pojačanju iz Italije.

Kada je car Aleksije I. doznao za normansku invaziju na bizantski teritorij, stupio je u kontakt s mletačkim duždom Domenicom Selvom (1071.-1084.) koji je poslao svoju mornaricu na Otrantska vrata. Mletačko brodovlje porazilo je neiskusnu normansku flotu i stiglo u pomoć Draču. Međutim, taj poraz nije obeshrabrio Roberta Guiscarda koji je započeo opsadu Drača s kopna.

Tijek bitke[uredi VE | uredi]

Unatoč tome što je mletačka mornarica prekinula pomorsku opsadu Drača, normanska vojska je napadala grad s kopna. U listopadu 1081. godine, Robert Guiscard je pobjedio bizantsku vojsku i zauzeo grad. Nakon što je zauzeo važnu luku za daljnja osvajanja bizantskog teritorija, njegova vojska je provalila u Epir, Makedoniju i Tesaliju. Međutim, Guiscard se, u proljeće 1082. godine, zbog ustanka morao vratiti u južnu Italiju, a zapovjedništvo nad vojskom ostavio je svom sinu Bohemundu I.[2]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., str. 150.
  2. Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 208.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-212-297-4
  • Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., Marjan tisak, Split, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9


Miecze.svg Nedovršeni članak Bitka kod Drača (1081.) koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.