Prijeđi na sadržaj

Bitka kod Makarske

Izvor: Wikipedija
Bitka kod Makarske
Mucules[1]
sukob: Hrvatsko-mletački ratovi

Spomen-ploča u središtu Makarske
Vrijeme 18. rujna 887.
Mjesto Makarska, Hrvatska
Ishod pobjeda Neretvanske kneževine
Sukobljene strane
Mletačka Republika Neretvanska kneževina
Zapovjednici
Petar I. Kandijan Branimir
Jačina
12 brodova nepoznato
Gubitci
nepoznato nepoznato

Bitka kod Makarske dogodila se 18. rujna 887. godine.[1]

Okolnosti

[uredi | uredi kôd]

Mletačka Republika htjela je vladati istočnom jadranskom obalom te tako u potpunosti vladati Jadranskim morem. Učestali udari hrvatskog brodovlja kneza Domagoja im je onemogućio mirnu i neometanu plovidbu. 880-ih im se isto dogodilo s novom rastućom pomorskom silom. To je bila mala i neovisna hrvatska kneževina Neretvanska kneževina, kojoj je jezgra bila u delti Neretve i po obližnjim otocima. Njezine gusarske akcije desetljećima su pravile Mlečanima probleme, a 880-ih su im vrsni hrvatski ratnici i pomorci postali nesnosni.[1] Zbog toga što su Neretvani kršili sporazum, ali i zbog postojećih teritorijalnih interesa, Mlečani su se vojno i diplomatski pripremali obračunati s tom hrvatskom kneževinom.[2]

Mletački dužd Urso I. Particijak je u siječnju 880. godine obnovio vojni savez s Franačkom koji je bio sklopio s kraljem Karlom III., a on je bio usmjeren protiv hrvatskih Neretvana.[1]

Tijek borbe

[uredi | uredi kôd]

Novoizabrani mletački dužd Petar I. Kandijan se te 887. godine zaputio brodovljem u kaznenu ekspediciju protiv Neretvana.[2] Prema zapisima mletačkog ljetopisca Ivana Đakona, snage mletačkog brodovlja činilo je 12 brodova.[1] Iskrcao se kod Makra,[2] a prvi udarni val mletačkih postrojba bio je uspješan. Mlečani su Neretvanima uništili 5 brodova, no uskoro, 18. rujna 887. godine, Neretvani su snažno uzvratili te u potpunosti razbili mletačke snage i na kopnu i na moru.[1] I sam mletački dužd je poginuo u ovoj bitci,[2] a njegovo tijelo Mlečani nisu odnijeli, nego je ostalo kod Neretvana. Mletački ga je tribun Andrija morao ukrasti kako bi ga pokopao u stolnoj crkvi u Gradu.[1]

Nadgrobni spomenik kod crkve sv. Jure u Tučepima za koji se vjerovalo da pripada mletačkom duždu Petru I. Kandijanu

Posljedice

[uredi | uredi kôd]

Od onda pa sve do konca 10. stoljeća, Hrvati i Mlečani žive u miru, a Mlečani su prisiljeni godišnje plaćati hrvatskom vladaru danak kako bi mogli slobodno ploviti istočnim Jadranom. To je jedna od bitaka koje su odredile tijek povijesti na istočnoj jadranskoj obali.[1]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h HRT Na današnji dan - bitka kod Makarske 887., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. studenoga 2004.), pristupljeno 3. rujna 2012.
  2. a b c d Omiš Bože Mimica, Iz povijesti omiške krajine i Poljica (2) - neretvansko gusarstvo, pristupljeno 3. rujna 2012.