Blaženik

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj. proglasila blaženim ili blaženom. To je korak prema kanonizaciji, tj. proglašenju svetim. Riječ je prevedenica latinske riječi beatus = "blažen".

Pregled[uredi VE | uredi]

Da bi netko postao blaženikom, nakon njegove smrti detaljno se proučava njegov život, ispituju se svjedoci i proučavaju spisi o toj osobi, kako bi se utvrdilo, je li ta osoba uzorno i sveto živjela. Taj postupak vodi postulator, a sjedište postulature obično je na području, gdje je ta osoba živjela.

Prvi korak u postupku proglašenja blaženikom je proglašenje osobe slugom ili službenicom Božjom. Uz dokazivanje uzornog i svetog života, da bi se nekoga proglasilo blaženim, potrebno je dokazati jedno čudo, koje se dogodilo nekome koji se molio tome slugi ili službenici Božjoj. Obično se radi o čudesnom ozdravljenju ili o čudesnom spašavanju iz smrtne opasnosti, koje se ne može objasniti kao rezultat liječenja ili uobičajenog slijeda događaja. Npr. čudo, potrebno za beatifikaciju Marije Petković bilo je spašavanje članova posade podmornice peruanske vojne mornarice "Pacoca", koji su bili u smrtnoj opasnosti. Roger Cottrina, 42-godišnji poručnik zazivao je u pomoć Mariju Petković i uslišana mu je molba.

Vrijeme od proglašenja osobe slugom ili službenicom Božjom do završetka procesa i čina beatifikacije vrlo se razlikuje u pojedinim slučajevima. Traje od nekoliko godina do nekoliko stotina godina, a ponekad ni ne dođe do beatifikacije. Svečanost beatifikacije vodi papa ili kardinal, kojeg papa imenuje, najčešće s područja nadbiskupije, gdje je živio blaženik. Obično se svečanost proglašenja, dogodi na datum, koji je značajan u životu tog novog blaženika poput dana smrti, rođenja i sl., te se događa u mjestu odakle blaženik potječe ili na Trgu sv. Petra u Vatikanu.

Papa Ivan Pavao II. je proglasio najviše novih blaženika od svih papa, čak 1338 blaženika, od kojih su dvoje iz hrvatskog naroda: bl. Ivan Merz i bl. Marija Petković. Ukupno je desetak Hrvata proglašeno blaženima, a za njih još tridesetak vodi se postupak. Najviše proglašenih blaženika talijanske je nacionalnosti, a mnogo ih je i francuske i španjolske nacionalnosti. Obično se radi o svećenicima i časnim sestrama, ali ima i vjernika laika, među kojima je i hrvatski blaženik Ivan Merz, koji nije bio svećenik. Najmlađe osobe, koje su proglašene blaženima su brat i sestra Francisco (11 godina) i Jacinta Marto (10 godina), koji su bili svjedoci ukazanja Gospe u Fatimi, zajedno s njihovom rođakinjom Lucijom dos Santos, koja je umrla u dubokoj starosti. Najmlađa osoba za koju se vodi postupak beatifikacije, koji nije završio je Antonietta Meo, koja je u času smrti imala 6 godina.

Osoba koja je proglašena blaženom, obično se slavi na lokalnom području, odakle potječe, a sveci se slave globalno na razini cijele Crkve. Nakon procesa beatifikacije, slijedi proces kanonizacije ili utvrđivanje svetosti.

Poveznice[uredi VE | uredi]