Blaženka Divjak
| Blaženka Divjak | |
|---|---|
.jpg) Blaženka Divjak 2017. godine. | |
| ministrica znanosti i obrazovanja | |
| trajanje službe 9. lipnja 2017. – 23. srpnja 2020. | |
| Premijer(i) | Andrej Plenković |
| Prethodnik | Pavo Barišić |
| Nasljednik | Radovan Fuchs |
| Rođenje | 1. siječnja 1967. |
| Zanimanje | prof. matematike i fizike |
Prof. dr. sc. Blaženka Divjak (Varaždin, 1. siječnja 1967.), hrvatska političarka, znanstvenica i redovita profesorica u trajnom zvanju prirodnih znanosti, polje matematike na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike. Bivša je ministrica znanosti i obrazovanja (2017. – 2020.) u četrnaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Blaženka Divjak je rođena 1967. u Varaždinu. Bila je ministrica znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske (lipanj 2017. - srpanj 2020.). Nije članica političke stranke, a u koalicijskoj Vladi je bila u kvoti Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata.
Kao ministrica vodila je četiri reformska procesa u području znanosti i obrazovanja: kurikularnu reformu općega obrazovanja, reformu strukovnoga obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje i izvrsnost u znanosti i obrazovanju. U njezinom mandatu uvedena je kurikularna reforma u sve škole 2019., temeljem izmjena kurikuluma u siječnju i veljači 2019. Od 2018. u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola uvedena je obavezna Informatika, a od 2020. i izborna Informatika od 1. do 4. razreda osnovnih škola.[1]
Hrvatska je tijekom njezinog mandata postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije (ESA).
U vrijeme predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (siječanj 2020. – lipanj 2020.) predsjedala je Vijećem ministara zaduženih za obrazovanje i istraživanje.
U razdoblju od 2010. do 2014. bila je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu.
Na parlamentarnim izborima 2020. kao kandidatkinja u III. izbornoj jedinici na listi HNS-a, osvaja 644 preferencijalna glasa.[2]
Objavila je više od 100 znanstvenih radova u području matematike, e-učenja, strateškog planiranja, projektnog menadžmenta, analitika učenja itd.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Tri godine promjena. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 22. srpnja 2020. (pristupljeno 6. travnja 2021.)
- ↑ Blamaža ministrice Divjak na izborima: Po broju glasova pomeo je brucoš, srednja.hr, pristupljeno 10. siječnja 2021.
- ↑ Pregled po CROSBI profilu: Blaženka Divjak. CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija, pristupljeno 6. travnja 2021.
| ||||||||||||||||||||