Davor Ivo Stier
| Davor Ivo Stier | |
|---|---|
.jpg)
| |
| hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu | |
| trenutačno | |
| u službi od 1. srpnja 2013. | |
| zastupnik u Saboru | |
| trajanje službe 22. prosinca 2011. – 1. srpnja 2013. | |
| Premijer | Zoran Milanović |
| Predsjednik | Ivo Josipović |
| Nasljednik | Tomislav Klarić[1] |
| Rođenje | 6. siječnja 1972. |
| Politička stranka | HDZ |
| Zanimanje | politolog |
Davor Ivo Stier (Buenos Aires, 6. siječnja 1972.) hrvatski je političar i diplomat, zastupnik u Europskom parlamentu. Stier je između 2011. i 2013. godine bio zastupnik u Hrvatskom Saboru gdje je istodobno vršio dužnost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku. Član je HDZ-a.
Sadržaj
Životopis[uredi VE | uredi]
Mladost i obrazovanje[uredi VE | uredi]
Stier je rođen u Buenos Airesu u Argentini.[2] Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti.[3] Stierova obitelj je podrijetlom iz Samobora.[2] Potomak je političkih emigranata koji su došli u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata. Njegov djed, Ivan Stier, bio je pukovnik u Ustaškoj vojnici i pomoćnik Vjekoslava Luburića, a djed s majčine strane, Milorad Lukač, bio je jedan od vodećih emigrantskih političara Hrvatske seljačke stranke. Stierov otac bio je liječnik, a majka Marija Lukač bila je sveučilišna profesorica.
U Hrvatsku Stier je prvi put došao 1990. godine u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, a drugi put dolazi tri tjedna prije pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio America. U Argentinu se vraća u veljači 1992. godine, gdje je diplomirao politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, te kasnije i novinarstvo.[4]
Političko djelovanje[uredi VE | uredi]
Stier se u Hrvatsku ponovno vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku.[4]
Na parlamentarnim izborima 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskom Saboru te je postao članom Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Odbora za europske integracije, a imenovan je potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku. Ujedno je imenovan i članom Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU.[5]
Bio je jedan od bližih suradnika premjerke Jadranke Kosor te njen savjetnik i izaslanik za euroatlansku suradnju. U vrijeme slovensko-hrvatskog diplomatskog zahlađenja, Stier je bio glavni sudionik tihe diplomacije i posrednik između Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora.[4] U vrijeme stranačkih izbora u svibnju 2012., Stier je podržao Tomislava Karamarka,[6] međutim, bio je protiv stegovnog postupka protiv Jadranke Kosor u veljači 2013. godine, nakon što je stranka odlučila sankcionirati je zbog njenih istupa u medijima.[7]
U travnju 2013. godine Stier je izabran za hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu s 5.75% osvojenih glasova.[8]
U rujnu 2012. Stier je zatražio od Hrvatske vlade da odustane od ratifikacije govora o državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tvrdeći da bi time Hrvatska pristala na politiku ucjene i ulazak u Europsku Uniju vezala uz granična pitanja. Optužio je bosanskohercegovačkog ministra prometa Damira Hadžića za ucjenu Hrvatske vlade jer je izjavio da Bosna i Hercegovina neće dopustiti izgradnju Pelješkog mosta ukoliko se ne ratificira granični sporazum.[9] U travnju 2013. Stier je rekao da će uvjet za Bosnu i Hercegovinu da uđe u Europsku uniju biti institucionalna ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.[10] Dva mjeseca kasnije, u lipnju, Stier je izjavio da se "Hrvatska mora snažno zauzeti da se riješi pitanje konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH ne samo na papiru nego i u praksi." Ocijenio je da je Federacija Bosne i Hercegovine "de facto bošnjački entitet", te najavio mogućnost da se Bosna i Hercegovina uredi po belgijskom uzoru. Također je naveo da će Hrvatska iskoristiti ulazak u Europsku uniju za rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini.[11]
Zastupnik u Europskom parlamentu[uredi VE | uredi]
Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u travnju 2013. godine, Stier je dobio 14 005 glasova na listi HDZ-ove koalicije koju su činili još HSP AS i BUZ. Zahvaljujući tom rezultatu postao je jedan od prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.[12]
Na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srpnju 2013. godine, Stier je zatražio da Europska Unija snažnije podrži pravo hrvatskog naroda u BiH na jednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima te tako internacionalizirao "hrvatsko pitanje" u BiH. U intervjuu za Večernji list u istome mjesecu, Stier je izjavio da su Hrvati u BiH nezaobilazan i odlučujući čimbenik u europeizaciji Bosne i Hercegovine te je rekao da je uloga Europske unije u Bosni i Hercegovini presudna, a da je suradnja s Rusijom i Turskom dobrodošla.[13]
Na drugim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u svibnju 2014. godine, Stier je ponovno osvojio mandat sa 26 432 glasa kao kandidat na listi HDZ-ove koalicije koju su činili HSS, HSP AS, BUZ, ZDS i HDS.[14]
Oženjen je i otac troje djece.[15]
Djela[uredi VE | uredi]
Stier je 2015. godine objavio knjigu Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju.[16]
Izvori[uredi VE | uredi]
- Bilješke i literatura
- ↑ Davor Ivo Stier. Hrvatski sabor pristupljeno 3. srpnja 2013.
- ↑ 2,0 2,1 "Davor Ivo Stier, životopis", Dnevno, objavljeno 10. travnja 2013. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ Veljković, Sandra. "Davor Stier: Papa Franjo iz mog je kvarta Flores", Večernji list, objavljeno 15. ožujka 2013. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 ""Tihom diplomacijom vodim nas u EU"", Nacional, objavljeno 13. srpnja 2010. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ Davor Ivo Stier. Hrvatski sabor pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ "Karamarka žele Hebrang, Stier, Jarnjak, Kalmeta i Jandroković", 24 sata, objavljeno 18. svibnja 2012. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ "Stegovni postupak protiv Jadranke Kosor, protiv bili Prgomet i Stier", Večernji list, objavljeno 21. veljače 2013. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ "Konačni rezultati EU izbora!", Dnevnik Nove TV, objavljeno 15. travnja 2013. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ "Davor Ivo Stier: BiH se usudila ucijeniti hrvatsku Vladu", Bljesak.info, objavljeno 15. rujna 2012. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ S., Z. "Stier: Ravnopravnost Hrvata uvjet je za europski put", Bljesak.info, objavljeno 16. travnja 2013. pristupljeno 28. lipnja 2013.
- ↑ Perica, Silvana. "Uređenje Bosne i Hercegovine: Traži se belgijski model", Večernji list, objavljeno 26. lipnja 2013. pristupljeno 27. lipnja 2013.
- ↑ Izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, 15. travnja 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2014.
- ↑ Krešić, Zoran. "Bez Hrvata neće biti niti europske BiH", objavljeno 6. srpnja 2013. pristupljeno 6. srpnja 2013.
- ↑ Izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, 26. svibnja 2014. Pristupljeno 30. svibnja 2014.
- ↑ O meni, stier.hr, pristupljeno 8. rujna 2016.
- ↑ Davor Ivo Stier, Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju, TIM press, Zagreb, 2015., ISBN 9789538075124, Nova hrvatska paradigma, www.tim-press.hr, pristupljeno 8. rujna 2016.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Ostali projekti
- Mrežna mjesta
- Stier.hr, službene mrežne stranice Davora Ive Stiera, zastupnika u Europskom parlamentu
- Davor Ivo Stier, zastupnici 7. saziva Hrvatskoga sabora, www.sabor.hr
- Aktivnost u Europskom parlamentu
| ||||||||||||||||||||
