Blizanci (zviježđe)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Blizanci (lat.: Gemini)
Gemini
Kratica Gem
Genitiv Geminorum
Simbolizira: Kastor i Polideuk
Rektascenzija 7 h
Deklinacija 20°
Površina 514 sq. deg. (rang: 30.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
4
Najsjajnija zvijezda Poluks (β Gem)
(Priv. mag. 1.1)
Meteorski pljuskovi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −60°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu veljači. 
vidi i Kategorija:Blizanci (zviježđe)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Blizanci (zviježđe).

Blizanci (lat. Gemini) je jedno od zviježđa zodijaka. Zviježđe sjeverne polutke vidljiva za vrijeme zime, smještena između Bika, Raka, Kočijaša, Risa, Jednoroga i Malog Psa.

Značajni objekti dubokog svemira[uredi VE | uredi]

Najpoznatiji objekt je otvoreni skup M35. Pokraj njega se nalazi tamniji i udaljeniji otvoreni skup NGC 2158. Zviježđe sadrži i nekoliko planetarnih maglica od kojih se ističu Maglica Eskim. Zbog specifičnog oblika plinske ovojnice, maglica u teleskopu izgleda kao glava Eskima s parkom. U središtu zviježđa nalazi se tamnija planetarna maglica, NGC 2371. Maglice je specifična po tome što je podjeljena na dva dijela. Nalazi se pokraj δ Blizanaca.

U Blizancima nalazi se i pulsar Geminga. Geminga je nama najbliži pulsar, udaljen samo 552 gs. Pulsar je nastao u eksploziji supernove prije otprilike 300,000 godina.

Zvijezde[uredi VE | uredi]

  • Kastor (α Blizanaca) - šesterostruka zvijezda, magnitude + 1.58, udaljena oko 49.8 gs
  • Poluks (β Blizanaca) - narančasti div, magnitude + 1.15, udaljena oko 33.7 gs
  • Alhena (γ Blizanaca) - magnitude + 1.93, udaljena oko 105 gs
  • μ Blizanaca - magnitude + 2.87, udaljena oko 232 gs
  • η Blizanaca - dvostruka zvijezda, magnitude + 3.15, udaljena oko 350 ly, pratioc ima sjaj od + 8.80 magnituda
  • μ Blizanaca - magnitude + 2.87, udaljena oko 232 svj.godina
  • Prividne dvojne zvijezde Delta Geminorum, My Geminorum
  • Cefeida: Zeta Geminorum
  • Bijeli poludiv: Gamma Geminorum
  • Superdiv: Epsilon Geminorum (Mebsuta)
  • Smeđi patuljak: Tau Geminorum b
  • Promjenjive zvijezde: Eta Geminorum, Zeta Geminorum
  • Otvoreno zvjezdano jato: M35.

Mitologija[uredi VE | uredi]

Najsvjetlije zvijezde ovoga zviježđa zovu se Kastor i Poluks (α i β Geminorum), po istoimenim božanskim blizancima iz grčke mitologije. Nazivani su još i Dioskuri, a bili su sinovi boga Zeusa i Lede, te braća Helene i Klitemnestre. Zeus je u obliku labuda spavao s Ledom, ženom kralja Sparte Tindareja. Iz te veze su rođeni blizanci Kastor i Polideuk, a kasnije i njihova sestra Helena. Braća su bila toliko bliska da ih je nakon Kastorove smrti, Zeus ujedinio braću na nebeskom svodu.

Radi se o istoj Heleni koju je kasnije oteo Paris i odveo u Troju, što je bio povod za Trojanski rat. Rimska mitologija odaje mnogo veće poštovanje Kastoru (Castor). Latinsko Polideukovo ime glasi Poluks (Pollux). Njihov se dan slavio 15. srpnja, a hram im je stajao na rimskom forumu. Rani ih izvori još povezuju uz jutarnju i večernju zvijezdu.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Clyde Tombaugh je 1930. otkrio planet Pluton u granicama zviježđa Blizanci.