Obična borovnica

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Vaccinium myrtillus)
Ovo je glavno značenje pojma Obična borovnica. Za druga značenja pogledajte Obična borovnica (razdvojba).
Borovnica
Plodovi borovnice
Plodovi borovnice
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Potporodica: Vaccinioideae
Tribus: Vaccinieae
Rod: Vaccinium
Vrsta: V. myrtillus
Dvojno ime
Vaccinium myrtillus
Baze podataka

Flora Croatica

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada. Plodovi dozrijevaju od kraja svibnja do srpnja, zavisno o nadmorskoj visini i položaju. Kod nas najviše raste u Gorskom kotaru te na Velebitu. Ima je i na Medvednici, Ivanščici, Strahinjščici, Samoborskom gorju, Žumberku, Ličkoj Plješivici, Papuku i Psunju.[1][2]

Kemijski sastojci[uredi | uredi kôd]

Kemijski sastojci plodova borovnice su: šećer, tanini, vitamini B i C. Plod sadrži i karotin, mirtilin (mirtilin klorid) od kojeg potječe boja ploda, te albuminoid, pektin, mineralne soli, masna ulja i proteine. Plod borovnice također sadrži organske kiseline kao što su: limunska, jabučna, bezojeva, oksalna. U listovima borovnice ima više tanina nego u plodovima. Tanini koji se mogu naći u listu su: arbutin, antocijanovi glikozidi(300-698 mg/100 g), neomirtilin. Ostali sastojci lista su cerilni alkohol, nekoliko organskih kiselina, eterska ulja, vitamin C i drugi.[1]

Sastav 100 gr plodova[3][4]
Каlorija 176 кJ (42 кcal)
Voda 84,8 gr
Bjelančevine 0,6 gr
Ugljikohidrati 7,4 gr
Vlakna 4,9 gr
Masti 0,6 gr
Masne kiseline 0,4 gr
Vitamini i minerali
Vitamin A 1,6 mg
Vitamin B1 0,04 mg
Vitamin B2 0,08 mg
Vitamin B6 0,1 mg
Vitamin B9 3,0 mg
Vitamin C 30,0 mg (5-10)
Vitamin E 1,9 mg
Vitamin PP 0,3 mg
Vitamin P do 600 mg
Каlcij 13,0 mg
Željezo 0,7 mg
Bakar 0,1 mg
Маgnezij 2,0 mg
Маngan 4,0 mg
Natrij 1,0 mg
Fosfor 13,0 mg
Kalij 73,0 mg
Cink 0,1 mg

Upotreba borovnice[uredi | uredi kôd]

Borovnica je ljekovita biljka s ukusnim plodovima i ima svoju namjenu kako u medicini tako i u kulinarstvu. Plodovi su bogati željezom i vitaminima. Postoji više načina pripreme borovnice u ljekovite[5] i kulinarske svrhe.[6] Najčešće se koristi za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Ljekoviti dijelovi biljke su i listovi, plodovi i korijen, koji se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se prikuplaju ljeti i suše se na suncu.

Medicinska upotreba borovnice je za: Insuficijenciju jetre i žuči, proljev, dizenteriju, aterosklerozu, probleme s cirkulacijom i dijabetes.

Preporučeno je borovnicu koristiti u svježem stanju, u količini koliko se može pojesti bez prejedanja. Svježe iscijeđen sok od borovnice je također vrlo preporučljiv. Slastice, pekmez te sladoled od borovnice nemaju nikakav pozitivan utjecaj na zdravlje. Konzumacija svježih plodova odnosno ekstrakta povoljno djeluje kao preventiva kod glaukoma i mrene, poboljšava vid kod hemeralopije te dijabetičarske retinopatije.[7]

Uzgojne visokorodne sorte američke borovnice, koje i kod nas postaju sve češće na tržištu, i same su vrijedno i zdravo voće, no ne mogu se niti po sadržaju vitamina, niti po utjecaju na zdravlje uspoređivati s našom domaćom borovnicom.[8][9] Osim toga u intenzivnom uzgoju spomenute uvelike se koriste pesticidi, što dodatno umanjuje vrijednost njenih plodova.[10]

Korištenje u pučkoj medicini[uredi | uredi kôd]

Čaj od mladih listova borovnice je sredstvo protiv proljeva, katara, grčeva u želucu, kašlja i diabetesa. Plodovi borovnice se koriste protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, slabog apetita i nametnika u probavnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema s jetrom,[11] te kod problema žuči i žučnih puteva. Borovnicu pučki ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i kroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog slatkog okusa lako se daje djeci protiv zdravstvenih problema. Dobro je sredstvo za kronični proljev.

Čaj od mladih listova[12] ubranih prije cvatnje se koristi za regulaciju šećera u krvi. Ova osobina lista borovnice da regulira šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida.

Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.

Imena[uredi | uredi kôd]

U Hrvata postoje dosta sinonima za ovu vrstu: crna borovnica, mrče divja, mrtovnica, risnca (Gerovo), risje i risnica (zagrebačko područje) i vresinje (Bosna).[13]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Pomologia Croatica Vol. 13-2007. br. 4., Dubravka Dujmović Purgar, Zoran Šindrak, Darko Mihelj, Sandra Voća, Boris Duralija: Rasprostranjenost roda Vaccinium u Hrvatskoj, pristupljeno 15. srpnja 2015.
  2. http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_vestnik/Pred1999/GV_0102_113_123.pdf Pristupljeno 23.05.2018.
  3. Deutsche Gesellschaft für Ernährung e. V. — DGE
  4. Košeev, A.K., Dikorastuše sedobni rastenija v našem pitani, Moskva, 1981.
  5. Čaj od borovniceArhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2015. (Wayback Machine), e-ljekarna.net
  6. Priprema borovnice u kulinarstvu, domaćica.com
  7. Alternative Medicine Review Volume 6, Number 5, 2001.Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. prosinca 2015. (Wayback Machine), Vaccinium myrtillus (Bilberry) (engl.), pristupljeno 15. srpnja 2015.
  8. Health Benefits of Bilberries (Wild Blueberries) (engl.) pristupljeno 15. srpnja 2015.
  9. http://www.nzblackcurrants.com/blackcurrants-vs-bilberries-blueberries/Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. srpnja 2016. (Wayback Machine) Pristušljeno 12.07.2016.
  10. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 5. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. Borovnica za bolesti jetre, jetra.org
  12. Čaj od borovnice protiv diabetesaArhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2015. (Wayback Machine), e-ljekarna.net
  13. Šugar, Ivan. Hrvatski Biljni Imenoslov. Matica Hrvatska, 2008

Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]

  • Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980.
  • Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb, 1974.
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
  • Konstantinov,J., Universalni celitel černika,Moskva 2017.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Wikivrste imaju podatke o taksonu Obična borovnica