Brest (Bjelorusija)
| Brest Брэст | |||
|---|---|---|---|
.jpg) | |||
|
|||
| Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E | |||
Država:  Bjelorusija
|
|||
Oblast:  Brestska
|
|||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Alexander Rogachuk[1] | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 78.9 km2 | ||
| Visina | 280 m | ||
| Stanovništvo (2020.) | |||
| - Grad | 339.700 | ||
| - Gustoća | 4.305 stan./km2 | ||
| Vremenska zona | FET (UTC+3) | ||
| Pozivni broj | +375 (0)162 | ||
| Službena stranica city-brest.gov.by/ | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Bresta na karti Bjelorusije | |||
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. 2008. godine grad je imao 312.950 stanovnika.
Ime[uredi | uredi kôd]
Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק / Brisk. Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola. Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tokom sovjetskog perioda bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.
U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Grad su osnovali Slaveni. Kao grad, Brest -(Berestye) u Kijevskoj Rus' prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Nekoliko su ga puta osvajale Poljska i Litva, opustošili su ga Mongoli 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275. godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Godine 2008. u gradu je živjelo 312.950 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3.966 stan./km2
Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 75%, Rusi 17% i Ukrajinci 6%, Poljaci 1,3% i Židovi 0,15% .[2]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Menachem Begin, vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. Također je bio 6. premijer Izraela.
- Olga Jančevecka, jugoslavenska šansoneta ruskih korijena
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Orel, Nižnji Tagil, Astrahan, Kovrov, Tjumenj, Petrozavodsk, Petrograd, Rusija
Luck, Ivano-Frankivsk,Odesa, Ukrajina
Lublin, Biała Podlaska, Siedlce, Terespol Poljska
Pleven, Bugarska
Botoşani, Rumunjska
Coevorden, Nizozemska
Xiaogan, Kina
Port-sur-Saône, Francuska
Weingarten, Ravensburg, Baienfurt, Baindt, Berg), Njemačka[3]
.svg){kind=small}
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Brest City Executive Committee. Pristupljeno 1. siječnja 2021.
- ↑ Stanovništvo Bresta prema etničkoj pripadnosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2010. Pristupljeno 13. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Города-побратимы. Pristupljeno 1. siječnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brest (Bjelorusija) |