Brest (Bjelorusija)

Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E / 52.133; 24.667
?
Izvor: Wikipedija
Brest
Брэст
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E / 52.133; 24.667
Država: Bjelorusija
Oblast: Brestska
Vlast
 - Gradonačelnik Alexander Rogachuk[1]
Površina
 - Ukupna 78.9 km2
Visina 280 m
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 339.700
 - Gustoća 4.305 stan./km2
Vremenska zona FET (UTC+3)
Pozivni broj +375 (0)162
Službena stranica city-brest.gov.by/
Zemljovid
Položaj Bresta na karti Bjelorusije
Položaj Bresta na karti Bjelorusije

Položaj Bresta na karti Bjelorusije

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. 2008. godine grad je imao 312.950 stanovnika.

Ime[uredi | uredi kôd]

Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק / Brisk. Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola. Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tijekom sovjetskog razdoblja bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.

U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grad su osnovali Slaveni. Kao grad, Brest -(Berestye) u Kijevskoj Rusi prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Nekoliko su ga puta osvajale Poljska i Litva, opustošili su ga Mongoli 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275. godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Godine 2008. u gradu je živjelo 312.950 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3966 stan./km2

Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 75 %, Rusi 17 % i Ukrajinci 6 %, Poljaci 1,3 % i Židovi 0,15 % .[2]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Brest City Executive Committee. Pristupljeno 1. siječnja 2021.
  2. Stanovništvo Bresta prema etničkoj pripadnosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2010. Pristupljeno 13. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Города-побратимы. Pristupljeno 1. siječnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brest (Bjelorusija)