Prijeđi na sadržaj

Pleven

Koordinate: 43°25′N 24°37′E / 43.417°N 24.617°E / 43.417; 24.617
Izvor: Wikipedija
Pleven
Плевен

Grb
Država Bugarska
OblastPleven

Vlast
 • GradonačelnikNajden Zelenogorski

Visina116
Koordinate43°25′N 24°37′E / 43.417°N 24.617°E / 43.417; 24.617

Stanovništvo (2007.)
 • Entitet137.000

Vremenska zonaEEST (UTC+2)
Poštanski broj5800
Pozivni broj064
Stranicapleven.bg
Zemljovid
Pleven na zemljovidu Bugarske
Pleven
Pleven

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika. Nalazi se u sjevernom dijelu zemlje i administrativno je sjedište istoimene Plevenske Oblasti.

Povijesno je poznat po opsadi Plevena iz 1877. Danas je najznačajniji gospodarski centar sjeverozapadne Bugarske.

Zemljopisne osobine

[uredi | uredi kôd]

Pleven se nalazi u bogatom poljoprivrednom kraju, na ravnom dunavskom platou (centru antičke pokrajine Mezije) i okružen je vapnenačkim brežuljcima. Leži 170 km od Sofije, 320 km zapadno od Crnog mora i 50 km južno od Dunava.

Rijeka Vit teče nedaleko od grada, a rječica Tučenica (nju ljudi iz Plevena zovu Barata, što znači potočić) teče kroz grad.

Klima u gradu je kontinentalna, s hladnim zimama (najniže se temperature spuštaju i do -15°C) i vrlo vrućim ljetima (do +35, pa čak i +44°C).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Od neolita do antike

[uredi | uredi kôd]

Najstariji tragovi ljudskih naseobina otkriveni u okolici i sežu do 5000. pr. Kr. Pronađeni su i brojni predmeti Tračana, koji su tisućljećima naseljevali ovaj kraj.

Centar grada Plevena

Na početku nove ere, Pleven i njegova okolica postali su dio antičke provincije Mezije, a u blizini grada niklo je rimsko naselje Storgosia, kao odmorište na važnom rimskom putu iz Oescusa (danas mjesto Gigen) za Philippopolis (današnji Plovdiv). Ovo odmorište kasnije je pretvoreno u utvrdu. Na tom je lokalitetu otkopana ranokršćanska bazilika iz 4. stoljeća.

Za srednjeg vijeka

[uredi | uredi kôd]

Za srednjeg vijeka, Pleven je postao najjače uporište Prvog i Drugog Bugarskog carstva. Po dolasku Slavena, naselje dobiva ime Pleven, a to je vjerojatno došlo od staroslavenske riječi plevnja (u značenju žitnica, hambar) ili od riječi plevel, što bi pak značilo 'plijeva.

Ime Pleven zabilježeno je prvi put u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V. 1270., u vezi s njegovim vojnim pohodom na bugarske zemlje.

Za vrijeme osmanske vlasti

[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva, Pleven je neznatno izmijenio ime u tursku inačicu - Plevne. U vrijeme bugarskog nacionalnog preporoda na početku 19. stoljeća podignute su mnoge crkve, škole, mostovi i drugi javni objekti.

Prva građanska škola u gradu podignuta je 1825. godine, a prva za žensku mladež 1840. Pleven je bio mjesto u kojem je bugarski nacionalni heroj Vasil Levski osnovao svoj revolucionarni komitet 1869., kao dio veće međunarodne revolucionarne organizacije.

Opsada Plevena

[uredi | uredi kôd]

Grad je bio poprište velikih borbi za vrijeme opsade rusko-rumunjske vojske za Rusko-turskog rata 1877. – 1878.

Ova dugotrajna opsada (5 mjeseci) stajala je Ruse i Rumunje 38.000 poginulih, nakon četiri krvava juriša na grad. Zauzimanje citadele 28. studenog 1877. bilo je ključni događaj u Ratu za oslobođenje Rumunjske i kasnije je utrlo put za oslobođenje Bugarske.

Pleven za modernih vremena

[uredi | uredi kôd]

Nakon oslobođenja od turaka Pleven se ubrzano razvio u središnje mjesto tog dijela Bugarske. Bugarska nacionalna seljačka zajednica (stranka po mnogočemu bliska HSS-u), inače najjača politička snaga između dva svjetska rata, osnovana je u Plevenu u prosincu 1899.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Pleven se za dugo vrijeme socijalističke vladavine razvio u značajan industrijski centar, tako je podignuta rafinerija, pogoni metalne industrije, proizvodnja strojeva, kao i pogoni lake i prehrambene industrije. Od 1989. i pada socijalizma, mnogi su se pogoni našli u dubokoj krizi, poput rafinerije Plama. Mnogi su pogoni zatvoreni, a većina ih je bitno smanjila proizvodnju. Nakon 2000-ih stanje se počelo popravljati, naročito u lakoj industriji (predionice i modna industrija). Nezaposlenost pada, 2000. bila je 17% a 2005. pala je na 7,5%.

Transport

[uredi | uredi kôd]

Pleven je važno prometno čvorište; preko njega ide međunarodni željeznički pravac Sofija-Bukurešt-Moskva. Pored grada prolazi međunarodni cestovna magistrala E 83. Trasa buduće autoceste A2 Hemus Sofija-Varna treba proći 16 km južnije od grada.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Promet u gradu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]