Koordinate: 43°23′06″N 18°21′36″E / 43.385°N 18.36°E / 43.385; 18.36

Cerova (Kalinovik, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Cerova
Cerova na karti BiH
Cerova
Cerova
Cerova na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Kalinovik
Zemljopisne koordinate 43°23′06″N 18°21′36″E / 43.385°N 18.36°E / 43.385; 18.36
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 9
Pozivni broj (+387) 57

Cerova je naselje u općini Kalinovik, Republika Srpska, BiH.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Cerova je dio Donjeg Borča. U Cerovi je postojala hrvatska katolička zajednica. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini.[1] Cerova pripada sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika. Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji.[2] Rastuća katolička zajednica bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.[3][2] Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.[2]

Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjske župe. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.[4] Godina 1942. bila je osobito teška za cerovske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 19 osoba prezimenom Baketa i Vuletića. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.[1]

U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.[5] Poslije drugog svjetskog rata nestali su katolici iz Cerove.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Cerova
godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati
Jugoslaveni 11
Srbi 2 (22,22%) 6 (23,08%) 6 (20,00%) 10
Muslimani 7 (77,78%) 20 (76,92%) 18 (60,00% 26
Crnogorci 6 (20,00%)
ukupno 9 26 30 47

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Fondacija Ruđer Bošković Donja HercegovinaInačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2017. Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 20. lipnja 2017.) Pogreška u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "Šarac-Donji Borač" definirano više puta s različitim sadržajem
  2. 2,0 2,1 2,2 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Osnovni podatci o župi (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
  3. Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  4. Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Reportaža iz Svjetla riječi: Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  5. Fondacija Ruđer Bošković Donja HercegovinaInačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2018. Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!, 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  6. Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje, 5. travnja 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)