Obadi (Kalinovik, BiH)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Obadi
Obadi na karti BiH
Obadi
Obadi
Obadi na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Kalinovik
Zemljopisne koordinate 43°14′35″N 18°09′39″E / 43.2431°N 18.1608°E / 43.2431; 18.1608Koordinate: 43°14′35″N 18°09′39″E / 43.2431°N 18.1608°E / 43.2431; 18.1608
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 3 (1991.)
Pozivni broj (+387) 57

Obadi su naseljeno mjesto u sastavu općine Kalinovik, Republika Srpska, BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

Obadi su dio Donjeg Borča. U Obadima je postojala hrvatska katolička zajednica. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini.[1] Obadi pripadaju sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika. Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji.[2] Rastuća katolička zajednica bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.[3][2] Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.[2]

Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.[4] Godina 1942. bila je osobito teška za obadske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 18 osoba prezimenom Konjevoda. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.[1]

U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.[5] Poslije drugog svjetskog rata nestali su katolici iz Obada.[6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Obadi
godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati
Srbi
Muslimani 3 (100,0%) 13 (100,0%) 12 (100,0%)
Jugoslaveni 16 (100,0%)
ukupno 3 13 12 16

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. 1,0 1,1 Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Osnovni podatci o župi (pristupljeno 17. lipnja 2017.)
  3. Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  4. Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Reportaža iz Svjetla riječi: Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  5. Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!, 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)
  6. Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje, 5. travnja 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Obadi (Kalinovik, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.