Kalinovik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kalinovik
Kalinovik municipality.svg
Entitet Republika Srpska
Sjedište Kalinovik
Načelnik Mileva Komlenović (SNSD)
Površina 685 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

4.667
?/km²
Pošta
Panorama Kalinovika

Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo (RS) i Trnovo (FBiH).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kalinovik se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 1.100 metara.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kalinovik

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalinovik imala je 4.667 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja.

Stanovništvo općine Kalinovik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 2826 (60,55 %) 3691 (55,94 %) 5536 (58,53 %)
Muslimani 1716 (36,76 %) 2681 (40,63 %) 3796 (40,13 %)
Hrvati 17 (0,36 %) 29 (0,43 %) 44 (0,46 %)
Jugoslaveni 46 (0,98 %) 143 (2,16 %) 20 (0,21 %)
ostali i nepoznato 62 (1,32 %) 53 (0,80 %) 62 (0,65 %)
ukupno 4667 6597 9458

Kalinovik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Kalinovik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1061 (76,60 %) 902 (75,41 %) 670 (84,27 %)
Muslimani 244 (17,61 %) 200 (16,72 %) 89 (11,19 %)
Hrvati 4 (0,28 %) 9 (0,75 %) 6 (0,75 %)
Jugoslaveni 30 (2,16 %) 50 (4,18 %) 12 (1,50 %)
ostali i nepoznato 46 (3,32 %) 35 (2,92 %) 18 (2,26 %)
ukupno 1385 1196 795

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bak, Bojići, Boljanovići, Borija, Božanovići, Bukvica, Cerova, Čestaljevo, Daganj, Dobro Polje, Dragomilići (dio), Dubrava, Golubići, Gradina, Graiseljići, Gvozno, Hotovlje (dio), Hreljići, Jablanići, Jažići, Jelašca, Jezero, Kalinovik, Klinja, Kolakovići, Kovačići, Krbljine, Kruščica, Kuta, Kutine, Ljusići (dio), Mekoča, Mjehovina, Mosorovići, Mušići, Nedavić, Obadi, Obalj, Obrnja, Osija, Plačikus, Pločnik, Popovići, Porija, Presjedovac, Rajac (dio), Rastovac, Ruđice, Sela, Sijerča, Sočani, Strane, Susječno, Šivolji, Tmuše, Tomišlja, Trešnjevica, Trnovica, Tuhobić, Ulog, Unukovići, Varizi, Varoš, Vihovići, Vlaholje, Vrhovina i Vujinovići.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Kalinovik ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Brda, Gapići, Luko, Ljuta, Polje i Zelomići, te dijelovi naseljenih mjesta: Hotovlje, Ljusići i Rajac. Ovo područje ušlo je u sastav Hercegovačko-Neretvanskog kantona. U sastav Bosansko-Podrinjskog kantona ušao je dio naseljenog mjesta Dragomilići.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kalinovik je od aneksije Bosne i Hercegovine veliki vojni poligon i na izvjestnan način vojnički gradić, koji živi od svog garnizona. Jedno vrijeme oko 1960-ih bio je čak drugi po veličini u Europi sa svoja dva logora, u koji se moglo smjestiti i do 10 000 vojnika. Kako je vojska bila trajna činjenica u Kalinoviku još od kraja XIX st. to se je i gospodarstvo tog inače malog orijentalnog gradića na 1070 m nadmorske visine, prilagodilo potrebama tog velikog garnizona.

1961. pripojena mu je općina Ulog. U bivšoj Jugoslaviji ova kalinovička je općina bila na glasu kao rekorder po iseljavanju stanovništva. I grad i općina bilježe veliku depopulaciju. Većinu sela na području ove općine čine tek rijetka staračka domaćinstva, čak dvadeset sela u potpunosti je opustjelo: Varoš, Ruđice, Osija, Vujinovići, Kolakovići, Variza, Klinja, Pločnik, Bok, Tuhobić, Mekoča, Tmuše, Sočani, Čestaljevo. Zatvoreno je desetak područnih škola. Tvornica ovdje više nema te se Kalinovičani kao glavnim bave stočarstvom i šumarstvom. Poduzeća su danas u stečaju: Zagorje, Tvornica trikotaže i Lelija, dok privatizirana drvna industrija u Jažićima se drži.[1]

Od 1990-ih i raspada SFR Jugoslavije i njezine JNA vojni logor Kalinovik nije više u funkciji, a gospodarsvo Kalinovika nije pronašlo nikakvu adekvatnu zamjenu za to. U Natovom bombardiranju 1995. godine oštećen je vodovod. Od nekada 16.000 danas danas nema niti 2.500 stanovnika.[1] Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Kalinovik ušao je u sastav Republike Srpske. Vlada RS dodijelila je 2011. koncesiju za izgradnju HE Ulog vrijednu 65 milijuna eura, najvrijednji projekt u povijesti Kalinovika. HE će godišnje proizvoditi oko 80 gigavata struje.[1]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Iznad Kalinovika nalaze se ruševine Austro-ugarske vojne utvrde izgrađene u XIX st. nakon aneksije Bosne i Hercegovine na brijegu koji dominira nad mjestom. Tvrđava je teško oštećena i paljena za Drugog svjetskog rata, kada je zadnji put korištena u vojne svrhe. Nakon rata tvrđava je potpuno napuštena, i prepuštena potpunoj propasti.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Kalinoviku postoji jedna osnovna i jedna srednja škola (gimnazija). Direktor osnovne škole je Mitar Sladoje, a gimnazije Gordan Zubac.

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD "Zagorje" iz Kalinovika je na proteklom saboru narodnog stvaralaštva koje je održano u Tesliću 2006 godine u sveukupnom plasmanu osvojilo drugo mjesto i tako potvrdilo svoju visoku klasu.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni klub FK Kalinovik iz Kalinovika je zbog financijskih poteškoća izbačen iz druge lige Republike Srpske pa je natjecanje nastavio u trećoj ligi, ali slabo financijsko stanje je uzrokovalo da i to natjecanje napuste. U tijeku je reorganizacija kluba pa će klub u narednom razdoblju početi ponovo djelovati.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, mjeseca prosinca 1993. (URL)
  • internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 (srp.) Blic Drago Todorović: Pusto dvadeset sela u Kalinoviku , 26. travnja 2011. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kalinovik



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kalinovik koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Kalinovik treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.