Crkveni jubilej

Izvor: Wikipedija

Crkveni jubilej ili jubilejska (jubilarna) godina (hebr. jobel: truba, rog) je posebno razdoblje, najčešće tijekom jedne ili dvije Crkvene godine, određeno papinskom bulom u kojem se, osim sveopćeg pomilovanja i proširenih mogućnosti sakramenta pomirenja snažnije razmatra pojedino Crkveno otajstvo. Redovni se jubileji obično slave svakih 25 godina[1], no papa jubileje može proglasiti i izvanredovno, kao u slučaju Jubileja godine milosrđa ili Godine posvećenog života pape Franje. Među značajnijim jubilejskim godinama ističe se Veliki jubilej, slavljen prigodom dva tisućljeća kršćanstva. Jubileje mogu proglasiti i mjesne i narodne Crkve, poput Godine sv. Josipa slavljene na području Zagrebačke nadbiskupije.

Slavlje jubileja preuzeto je iz židovske tradicije, kao spomen na Kristovo utjelovljenje. U židovskoj tradiciji svaka pedeseta godina slavila se vanjskim slavljima i običajima, poput povrata založene zemlje prvim vlasnicima.[1]

Prema msgr. Ratku Periću »jubilej nije slavlje pojedinca, ni više pojedinaca, nego cijeloga Naroda Božjega. Na jubilej nas Bog zove da nam dadne život, da nam ga dadne u izobilju, da i mi prenosimo drugima njegov milosni dar života«.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Alerič, Marko: „Značenje riječi jubilej” hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 13. studenoga 2019. Pristupljeno 23. rujna 2022.
  2. Perić, Ratko: „Jubilej u znaku života”, Bogoslovska smotra, sv. 67, br. 2-3 (1997.), str. 378. (Hrčak)


Christianity symbols.svg Nedovršeni članak Crkveni jubilej koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.