Danijela Martinović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Danijela Martinović
Rodno ime Danijela Martinović
Rođen/a 15. srpnja 1971.
Žanr/ovi pop
Zanimanje glazbenica
Instrument vokal
Djelatno razdoblje 1989. – danas
Producentska kuća Croatia Records, Tonika, Orfej, Dallas Records
Angažman Magazin, Petar Grašo, Antonija Šola, Tonči Huljić
Web-stranica http://www.danijelamartinovic.com/
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Danijela Martinović (Split, 15. srpnja 1971.) hrvatska je pjevačica. Od 1991. do 1996. bila je članicom grupe Magazin, a potom je započela solističku karijeru. Najpoznatije su joj pjesme "Da je slađe zaspati", "Zovem te ja", "Neka mi ne svane", "Dobro je", "Pleši sa mnom", "Ovako ne mogu dalje", "Brodolom" i mnoge druge.

Životopis[uredi VE | uredi]

Početak karijere[uredi VE | uredi]

Na hrvatskoj glazbenoj sceni Danijela se pojavila krajem 80-tih godina 20. stoljeća. Zapažena je na Splitskom festivalu 1989. godine s pjesmom Zumbuli. Početkom 1991. godine postaje (nakon odlaska iz grupe Ljiljane Nikolovske) pjevačica grupe Magazin s kojom snima tri albuma.[1] Godine 1995. s Magazinom i opernom pjevačicom Lidijom Horvat Dunjko, nastupa na Eurosongu s pjesmom Nostalgija i osvaja 6. mjesto. Godine 1996. odlazi iz grupe te počinje samostalnu karijeru. Njen prvi samostalni album "Zovem te ja" u izdanju Croatia Recordsa otvorio je put njenim visokotiražnim izdanjima, koja su se kasnije potvrdila i drugim albumom "To malo ljubavi", koji je do sada prodan u preko 100.000 primjeraka, za što je i dobila nekoliko zlatnih i platinastih ploča. No taj uspjeh nije zabilježen samo u Hrvatskoj, već se plasirao i u Sloveniji gdje je Danijela najtiražniji izvođač, za što je također dobila zlatnu i platinastu ploču.

Uspjeh nije zaostao ni u Makedoniji gdje je također proglašena izvođačem 1999. godine, kada je održala pet uzastopnih koncerata u Univerzalnoj dvorani u Skopju, što je bilo popraćeno mnogim tiskovnim, TV i radio medijima kao veliki uspjeh. U povijesti hrvatske diskografije Danijela Martinović proglašena je najtiražnijim izvođačem. Godine 1998. s pjesmom "Neka mi ne svane" pobjeđuje na Izboru hrvatske pjesme za pjesmu Europe "Dora '98." s tom pjesmom predstavlja Hrvatsku na Izboru pjesme za pjesmu Europe "Eurosong 98.", gdje osvaja peto mjesto. Iste godine proglašena je pjevačicom godine na više od 50 radio postaja, a istom titulom proglašavaju je i tiskovni mediji među kojima je i "Večernji list" koji joj dodjeljuje nagradu "Večernjakova ruža". Po glasovima radio, TV i tiskovnih medija proglašena je dvije godine uzastopce pjevačicom godine.

Karijera od 2000. do danas[uredi VE | uredi]

U prosincu 1999. godine izdaje svoj treći samostalni album pod nazivom "I po svjetlu i po mraku" koji je prodan u više od 45.000 primjeraka u nepunih mjesec dana za što joj je bila uručena zlatna ploča, a dvije godine kasnije, 2001. godine izdaje svoj četvrti album "Pleši sa mnom"[2], na kojem se našao i veoma uspješan duet sa Kemalom Montenom "Ovako ne mogu dalje".

Godine 2003. godine snimila je peti po redu album "Božić s Danijelom", s tradicionalnim božićnim repertoarom. Sav prihod od prodaje albuma bio je namjenjen u humanitarne srvhe, a dvije godine kasnije, 2005. godine pred prepunom Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog ostvaruje koncertnu izvedbu navedenog izdanja koncert "Božić s Danijelom, a sav novac je poklonila u humanitarne svrhe.

Godine 2005. izdaje i promovira svoj šesti album "Oaza", a 2006. godine objavljuje svoj sedmi studijski album "Canta y baila con Danijela", na kojem se našle njezine dotadašnje uspješnice u latino aranžmanima, a kojim počinje i diskografska suradnja sa diskografskom kućom Dallas Records. Samo par mjeseci kasnije, u prosincu, Danijela je postala i vlasnica svog prvog parfema. Na prigodnoj promociji u hotelu u Zagrebu, Danijela je promovirala svoj prvi parfem "La la", a iste godine izdaje i svoju prvu knjigu za djecu "DaMa".

Godine 2007. vraća se na Splitski festival s posljednjom pjesmom Đorđa Novkovića "Na po mi srce živi", koju je Đorđe napisao neposredno prije iznenadne smrti u svibnju iste godine.

Sljedeće godine izdaje album "Nek živi ljubav – Danijela pjeva hitove Đorđa Novkovića", projekt koji je Đorđe Novković idejno osmislio i započeo za života, a koji naišao na fascinantan odaziv publike. Album doživljava zlatnu tiražu samo par mjeseci nakon njegova izlaska u Hrvatskoj i Sloveniji. Iste godine u sudjeluje na HRF-u sa pjesmom "Ko će tebe mi zaminit" na kojoj se kao aranžer potpisuje jedan od najpopularnijih glazbenih producenata i aranžera Mato Došen, a opet ne zaobilazi ni Splitski festival, gdje se pojavljuje se pjesmom "Evo mene" autora Marka Tomasovića .

Godine 2010. snima duet "Zarobljenik uspomena" sa Halidom Bešlićem. Duet je bio drugi najavni singl s albuma "Unikat", pored već ranije objavljenog singla „Danijela časti“. Treći singl „Pola, pola“ koji se u eteru pojavio u jesen, doživio i svoje video izdanje u režiji Darka Drinovca u kojem se zajedno sa Danijelom pojavljuje i sjajan glumac Petar Ćiritović.

Nakon trećeg singla „Pola, pola“ koji u kratko vrijeme zauzima top liste hrvatskih i slovenskih radijskih postaja, Danijela nakon 2 godine pomno odabiranih skladbi izdaje svoj deveti samostalni studijski album "Unikat", koji se u prodaji pojavio na Valentinovo, 14. veljače 2011. godine i to u regularnom i ograničenom izdanju. Nedugo nakon samog izlaska, Danijela priređuje i slovensko-hrvatsku promociju albuma „Unikat“ priređenu u Brežicama u Sloveniji. Nedugo nakon izlaska, album "Unikat" je u prvih mjesec dana prodaje postao jedan od najprodavanijih albuma u Hrvatskoj i Sloveniji.

Godine 2012. nastupa na Splitskom festivalu s pjesmom "Brodolom"[3], sa kojom osvaja nagradu "3. nagrada publike, Brončani galeb". Krajem iste godine objavljuje novu uspješnicu singl "Raspašoj". Sljedeće godine nastupa ponovo na Splitskom festivalu s pjesmom "Cappuccino" i osvaja nagradu za najbolji scenski nastup.

Diskografija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Diskografija Danijele Martinović

Studijski albumi

Kompilacijski albumi

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]