Dikasterij (Rimska kurija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dikasteriji su posebne institucije Rimske kurije koje su nastale tijekom pontifikata pape Franje. Službeno su priznate kao kurijalne jedinice apostolskom konstitucijom Praedicate Evangelium, objavljenom 19. ožujka 2022. godine. Dikasteriji su, pojednostavljeno, "ministarstva" Svete Stolice. Osoba koja u Papino ime upravlja nekim od dikasterija u Rimskoj kuriji naziva se prefekt ili prefekta.

Popis dikasterija Rimske kurije[uredi | uredi kôd]

Etimologija i podrijetlo naziva "dikasterij"[uredi | uredi kôd]

Dikasterij (grč. δικαστήριον, sudište, odnosno prostor određen za suđenje u drevnoj Grčkoj), bio je naziv za narodni sud u kojemu su suci određivani kockom. U srednjem vijeku bio je to neodređeni naziv za visoke sudove i nadleštva, visoku državna vlast ili vladu. Hrvatska dvorska kancelarija se u početku, 1861-62., nazivala Kraljevski dvorski dikasterij za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. Danas u Katoličkoj Crkvi označava pojam za "ministarstva" u Rimskoj kuriji.

Ranije je izraz "dikasterij" zapravo označavao sve organizme unutar Rimske kurije, a ne određeni tip institucije[1].

Osoba koja u Papino ime upravlja nekim od dikasterija u Rimskoj kuriji naziva se prefekt ili prefekta. U načelu, prema reformi Rimske kurije koju je 2022. donio papa Franjo, svaki kurijalni autoritet mogu voditi i neklerici, uključujući žene.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Costituzione apostolica Pastor bonus, norme generali, articoli 1-2.