Prijeđi na sadržaj

Donja Zdenčina

Koordinate: 45°40′01″N 15°46′01″E / 45.667°N 15.767°E / 45.667; 15.767
Izvor: Wikipedija
Donja Zdenčina
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka
Općina/gradKlinča Sela
Najbliži veći gradZagreb

Površina29,1 km2[1]
Visina130 mnm
Koordinate45°40′01″N 15°46′01″E / 45.667°N 15.767°E / 45.667; 15.767

Stanovništvo (2021.)
Ukupno934 [2]
– gustoća32 st./km2

Odredišna pošta10450 Jastrebarsko [3]
Pozivni broj+385 (0)1
AutooznakaZG

Zemljovid

Donja Zdenčina na zemljovidu Hrvatske
Donja Zdenčina
Donja Zdenčina

Donja Zdenčina na zemljovidu Hrvatske

Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 29,49 km². Nalazi se 16 km jugozapadno od Zagreba, između Okića i Kupe. Najbliže naseljeno mjesto Ornitološkom rezervatu Crnoj Mlaki od kojeg je udaljeno svega 5 km.

Društvene djelatnosti

[uredi | uredi kôd]

DVD Donja Zdenčina

LU ZEC Kupinec-Zdenčina

Udruga šumoposjednika "Zdenčina"

Udruga za očuvanje prirode i kulturno-povijesne baštine ZDENČINA 1562

Nogometni klub "Zdenčina"

Povijest

[uredi | uredi kôd]

26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni hrastovi lugovi. Nakon toga, tu su se naselile i druge hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća (Orlovići (Orlovčići) i dr.)[4] koje su bile prisiljene otići zbog turskih osvajanja Gornjeg Pounja.

20. svibnja 1593., Hrustan beg s 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do Jastrebarskoga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.
1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac)

1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini

1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve

Prirodne znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Posebni ornitološki rezervat Jastrebarski lugovi obuhvaća šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rječice Okičnice u Zdenčini, u neposrednoj blizini Crne Mlake. Površina rezervata iznosi 61,18 ha. To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Zbog depresije tog područja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo močvarno. Proglašen je 1967. godine posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Dražan Jerković, (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.) u Zdenčini je živio najbolji strijelac svjetskog nogometnog prvenstva 1962. godine u Čileu.

Richard G. „Dick“ Crum,[5](08.12.1928. – 12.12.2005.), bio je istaknuti međunarodni folklorni plesač i učitelj, boravio je 1954. godine u Zdenčini i notno zabilježio "Drmeš iz Zdenčine", ples koji se izvodi na smotrama folklora u SAD-u.

Petar II. Erdody,(1504. – 1567.), hrvatski ban od 1557. do 1567., stolovao na Okićgradu, 26. listopada 1562. darovao dio svog posjeda u Zdenčini za naseljavanje hrvatskih plemićkih obitelji iz Bihaća.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo je u jednom dijelu domicilno (oko 400 stanovnika), dok je ostalo stanovništvo rezultat migracije u 20. stoljeću iz okolnih mjesta (Kupinec, Poljanica, Drežnik, Žumberak, Beter, Pavučnjak) u Zdenčinu, zbog povoljne prometne povezanosti sa Zagrebom. Zapaženo je veće doseljavanje stanovništva u Zdenčinu, naročito blizu željezničke postaje, a tek je manji broj iselio, uglavnom zbog ekonomskih razloga.

Specifični govor domicilnog stanovništva, kajkavska ikavica, zadržao se od daleke prošlosti, a pretpostavlja se da su ga donijeli Hrvati iz Bišća, baš kao i u Horvate te jugozapadni dio Zagreba (Horvati, Trešnjevka). U doba Zrinskih i Frankopana je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila službeni javni govor hrvatske plemićke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Donjoj Zdenčini živi 1017 stanovnika i to u 288 kućanstva.[6] Gustoća naseljenosti iznosi 34,49 st./km².
1849. godine u Zdenčini je živjelo 328 stanovnika u 22 obiteljske zajednice.

Naselje Donja Zdenčina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
303
319
302
435
443
701
863
722
588
712
763
882
905
937
966
1009
934
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1910. i 1921. naselja Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina iskazana su zajedno pod imenom Zdenčina. Odgovarajući podaci za to bivše naselje stavljeni su u naselje Donja Zdenčina. U 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Crna Mlaka, grad Jastrebarsko. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica Orlovići (Orlovčići), Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.
  5. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. veljače 2012. Pristupljeno 21. veljače 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. Popis stanovništva 2011. - Prvi rezultati, www.dzs.hr
Nedovršeni članak Donja Zdenčina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.