Drašnice

Koordinate: 43°13′01″N 17°06′32″E / 43.217°N 17.109°E / 43.217; 17.109
Izvor: Wikipedija
Drašnice
Drašnice na karti Hrvatska
Drašnice
Drašnice
Drašnice na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Podgora
Najbliži (veći) grad Makarska
Nadmorska visina od 0 do 80 m
Zemljopisne koordinate 43°13′01″N 17°06′32″E / 43.217°N 17.109°E / 43.217; 17.109
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 328
Broj stanovnika
Drašnice (Podgora, Splitsko-dalmatinska) [uredi]
2001.
2011. 339
2021. 286
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 21328
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Drašnice na karti Splitsko-dalmatinska županija
Drašnice
Drašnice
Drašnice na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Drašnice 7.jpg

Drašnice su priobalno naselje na jugu Hrvatske u Makarskom primorju. Administrativno pripada općini Podgori u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od naselja Podgore udaljene su 3 km u smjeru jugoistoka.

Ime[uredi | uredi kôd]

Plaža Vodice
Plaža Izbitac

U literaturi je uvriježena ideja, a koja je postala nepisano pravilo, da se toponim koji u sebi ima korijen *drač veže za biljku draču (Paliurus spina christi). Da toponimi koji u sebi nose korijen *drač ne moraju biti vezani za spomenutu vrst biljke, upozorio je V. Tarbušković prilikom istraživanja Starogradskog polja na Hvaru.[1] Nadalje, isti još i navodi da na mjestu gdje toponim Dračevica rasprostranjen, drača danas nije ni vidljiva, već samo vinova loza. Bez obzira koliko bi toponim Dračevica mogao biti star, teško da bi bio nosilac po biljci, ako krenemo od činjenice da su ljudi od davnina obrađivali svaki komadić zemlje u priobalju i zaleđu istočne obale Jadrana, radi oskudnosti iste. Tarbušković stoga s pravom povezuje starogradski toponim Dračevica s terminom „drako”, povlačeći analogiju s toponimima Vidova gora i Drakonjina spilja na Braču.[2] Toponim s korijenom *drač vezan je za kultove Peruna i Velesa. Istu analogiju valja primijeniti i na tučepski lokalitet Dračevice, podgorski Dračevac, kao i na naziv mjesta Drašnice. U prilog tome idu i činjenice da se na samom lokalitetu Dračevice u Tučepima nalazi crkva sv. Jurja, a koji je poznat kao ubojica zmaja. Crkvice i oronimi s titularem sv. Jurja nadomješćuju domorodačka predrimska svetišta/kultna mjesta. Uobičajeno je da se u podnožju brda, planine ili nekog drugog visa s kultnim mjestom posvećenom Perunu, nalazi i njegov protivnik, Veles. Podgorski Dračevac vjerojatno je vezan za Perunovo svetište na brdu Sutvid. Treba napomenuti da se na oba lokaliteta pokrivenim toponimima Dračevice (tučepski) i Dračevac (podgorski) potok ulijevao u more; štaviše, u Tučepima je više njih. No, gdje se štovao Perun u odnosu na Dračevice – je li je to kultno mjesto koje se nalazi na vrhu litice sjeverno od crkve svete Kate – Grad/Gradina? Je li su, iz praktičnih razloga, i s ciljem zatiranja starog kulta, kršćanski oci premjestili kult Peruna/sv. Jurja s vrha litice u podnožje, uz more? Isto vrijedi primijeniti i za naziv mjesta Drašnice[3] Planinski vrh nad Drašnicama nosi naziv Sućuraj, uz more se nalazi crkva sv. Jurja, a put koji vodi do iste, iz podbiokovske zone (jer ljudi su obitavali i zabiokovskoj i podbiokovskoj zoni) nosi i danas naziv Račine, Uz račine.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Drašnicama živi 328 stanovnika.

Naselje Drašnice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
514
586
631
684
695
753
653
585
518
513
427
366
319
331
328
339
286
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Promet[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi na Jadranskoj magistrali, glavnoj hrvatskoj priobalnoj cestovnoj prometnici, udaljeno je od Makarske 12 km, Dubrovnika 150 km, Splita 75 km.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Glavna djelatnost stanovništva je turizam, čemu pridonosi velika osunčanost tog područja i prekrasne plaže. Drašnice imaju 1100 kategoriziranih kreveta u privatnom smještaju i glavni adut su brojne plaže na kojima po kategoriziranom krevetu svakom gostu prirpada 8 m2 plaže. Osim turizmom, Drašničani se bave i ribarstvom, poljodjelstvom i maslinarstvom.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Vinko Tarbušković, „Tragovi stare vjere u Starogradskom polju”, Zbornik radova u čast dr. sc. don Mile Vidovića, Metković, 2021, 189.
  2. „Na Braču imamo najviši vrh na svim jadranskim otocima, Vidova gora ili Vidovica, dok su u neposrednoj blizini ostaci crkvice istoimenog sveca. U udolini ispod najvišeg vrha, dole pri dnu nalazi se Zmajeva spila, kako se u narodu ustalio naziv. Međutim, točniji naziv za nju je Drakonjina spilja (dracone „zmaj”).” V. Tarbušković, n.d., 190.
  3. Igor Hrstić, O ostatcima megalitskih tvorbi u Tučepima, o toponimu Dračevice i o kultu Peruna i Velesa (PDF), Tučepski libar III, Tučepi, 2021, str. 27-28, gdje stoji: "Pogledati također i Radoslav Katičić, Die Spiegelung slawischer heidnischer Mythologie in der Kroatischen Ortsnamenlandschaft (Zrcalna slika slavenske poganske mitologije u krajoliku hrvatskih toponima), Folia onomastica Croatica 6, 1997, napose stranice 125, 129, 130 i 133.; Ivana Milić-Domagoj Vidović, "Toponimija jugoistočnoga dijela Neretvanske krajine", Folia onomastica Croatica 27, 2018, str. 89, gdje stoji: "Obalni bi se toponim Dračeva luka mogao povezati s apelativom drak ‘zmaj’." - ovdje pridružujem i toponim Zminjac u Pločama; te Petar Šimunović, Predantički toponimi u današnjoj (i povijesnoj) Hrvatskoj, Folia onomastica Croatica 22, 2013, str. 201-202, gdje o rijeci Dragonji (Istra) stoji: "U antici se zvala Argo; Argon (u Ravenjanina); ad aquam Dragujna (oko 1000. g., Kandler, Codice diplomatico Istriano I); inter Pyrhanum et Salbarium fluit Draconius (nunc Dragogna mappelant) fluvius (P. Coppo). Ime: Zbog zapisa Draconius i sl. P. Skok (Arhiv za arb. starinu I, 4), a po njemu i F. Ramovš (Časopis za slovenski jezik, književnost in zgodovino, 22) smatrali su da je u osnovi imena latinski apelativ dracone ‘zmaj’, često zastupan motiv u hidronimiji. H. Krahe (Beiträge zur Namen forschung V, 1954, 205) izvodi ime iz korijena ‘arg bijel, svijetao’ (usp. Ilirsko mesapsku imenicu argorian ‘srebro’ ili talijansko ime rijeke Dragonje: fiume d’Argogna). Početni d- nastao je iz prijedložne sveze (usp. Damar< ad Amar). Nakon metateze likvida darg- > drag- rijeka dobiva današnji imenski oblik." Ne slažem se s Kraheovovom pretpostavkom i Šimunovićevim zaključkom. Držim da je riječ o *drag korijenu, a ne o *arg. S druge strane, putopisci starogrčkog i latinskog govornog područja nisu imenovali toponime Balkana, već su lokalne nazive samo prilagođavali njihovom jeziku. Korijen *arg valja izvlačiti iz sanskritskog √arj अर्ज्, nakupiti, nabaviti, steći (bogatstvo), iz koje proizlazi imenica arjuna, ujedno i ime povijesnog junaka iz Mahābhārate, a značenje iste je srebro, sjajno, svijetlo, bijelo, bistro (za ispomoć zahvaljujem James Robinson Cooperu). O korijenu *drag bit će više riječi dalje u tekstu. Još jedan prilog da *arg nije dobra osnova jest etimologija latinske riječi ardea. U Michiel de Vaanovom Etymological Dictionary Of Latin (and other Italic languages), Brill, London, 2008, str. 52, stoji: „ardea –'heron' [f. a] (Verg.+). Without a clear etymology. If ardea is related to Gr. ερωδιός (Η.), also ερωδιός, ρωδιώς (Hipponax), άρωδιός (Septuaginta) 'heron', Latin continues*hₗrd- and Greek *hₗrodr. But the limited distribution and the unusual vowel vacillation rather point to non-Indo-European origin of this bird-name.” Kad god je etimologija nejasna, nameću se ideje o neindoeuropskom podrijetlu riječi. No, kad se uzmu domorodačke riječi, ili riječi iz slavenskog govornog područja, onda etimologija postaje jasnija i „indoeuropska”. Ardea se prevodi kao čaplja, i vjerojatno je izvrnuta riječ pelaškog podrijetla, jezika prastanovnika današnje Grčke. Kad se poveže pelaško-slavenska veza riječi, onda dolazimo do veze ardea-roda (usp: lakat-latak; nokat-notak, jogurt-jorgut). Čaplje i rode su slične ptice. Vjerojatno je došlo do zamjene imenovanja tih ptica i kod grčkog i kod latinskog jezika. Usporedi također izvrtanje značenja pri hrvatskom definiranju izraza „sankcija” u širem govornom spektru (zabrana) u odnosu na izvornu, latinsku, sanctio (odobriti) i engl. sanction (dvojako značenje, kao i u našem: zabrana i odobravanje, ovisno o konotaciji, no u širem kontekstu, u engleskom, riječ je o odobravanju nekog čina).
  4. I. Hrstić, n.d., 27-30.
  5. Josip Ante Soldo: Alačević, Antun, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 12. svibnja 2016.
  6. MORH, Povodom umirovljenja visoke časnike OSRH primio Predsjednik RH  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2015., objavljeno 10. lipnja, pristupljeno 12. prosinca 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]



Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Drašnice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.