Brela

Brela | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Županija | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Načelnik općine | Stipe Ursić (HDZ) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naselja u sastavu općine | Brela, Gornja Brela | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Površina | 27,00 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2011.) | 1.703 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Poštanski broj | 21322 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.
Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.
Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.
Breljanska plaža Punta rata je 2004. svrstana među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.[1] Dobitnice su brojnih domaćih i inozemnih nagrada. Također, američki portal The Huffington Post (od travnja 2017 kao HuffPost) je 2014. godine proglasio Brela destinacijom iz snova.[2] U 2017. godini Europski parlament plažu Podrače u Brelima posebno je izdvojio po čistoći mora ocijenivši je izvanrednom i preporučili su je na svom Twitter profilu posjetiteljima iz cijelog svijeta.[3][4]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.
Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.
U izvorima iz 15. – 17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle,[5] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[6] Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.
Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornja i Donja Brela.
Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,[7] raspoređenih u dva naselja:
- Brela - 1.575
- Gornja Brela - 128
broj stanovnika | 707 | 755 | 789 | 991 | 1144 | 1342 | 1342 | 1446 | 1590 | 1696 | 1697 | 1688 | 1614 | 1684 | 1771 | 1703 | 1626 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Nacionalni sastav 2011.[uredi | uredi kôd]
- Hrvati - 1.664 (97,71%)
- Srbi - 13 (0,76%)
- Nijemci - 6 (0,35%)
- Bošnjaci - 5 (0,29%)
- Česi - 2
- Slovaci - 2
- Slovenci - 2
- Mađari - 1
- Makedonci - 1
- ostali - 3
- izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti - 1
- ne izjašnjavaju se - 3
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik Općinskog vijeća je Berislav Filipović (HDZ).
Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste mladih.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- biskup Nikola Bijanković, makarski biskup i prosvjetitelj
- fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist
- don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj
- Marina Sumić, hrvatska taekwondašica
- Boris Apsen, rusko-hrvatski matematičar
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkve:
- Crkva Gospe od Karmena
- Crkva sv. Ilije
- Crkva sv. Stjepana, zaštićeno kulturno dobro
Ostalo:
- Filipovići, zaselak i kulturno-povijesna cjelina
- Tomaši, zaselak u zabiokovskom dijelu Brela, ruralna cjelina
- Kričak Bekavci, stambeno-gospodarski sklop organiziran oko zatvorenog, lako branjivog, dvorišta - kulturno-povijesna ruralna cjelina
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Forbes' Best Summer Beaches 2004. Napomena: na fotografiji nisu Brela!
- ↑ Miller, Lisa. 16. kolovoza 2014. Brela Is The Secret European Beach Retreat You've Been Dreaming About. huffpost.com. HuffPost Life,. Pristupljeno 5. veljače 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ The EU has loads of great places to swim: check out our video for more details. twitter.com. European Parliament,. 28. srpnja 2017. Pristupljeno 5. veljače 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Demark, Nikolina. 1. kolovoza 2017. Podrače Beach Gets a Nod from European Parliament. total-croatia-news.com. Total Croatia News,. Pristupljeno 5. veljače 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ "Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj
- ↑ "Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.
- ↑ 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica općine
- Turistička zajednica općine Brela
- Društvo "Brolanenses"
- Limena glazba Brela Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2007.
|
|