Edmond Halley

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Edmond Halley

Edmond Halley (Haggerston kraj Londona , 8. studenog 1656. - Greenwich kraj Londona, 14. siječnja 1742.), engleski astronom. Predvidio je povratak kometa godine 1758. koji je po njemu dobio ime Halleyev komet.[1]

Bio je profesor geometrije na Oxfordskom sveučilištu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istaknuo se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o gibanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad oceana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere. Otkrio je vlastito gibanje zvijezda što je ukazalo da zvijezde nisu statični objekti.

Na temelju Newtonove teorije Halley je 1705. godine objavio rad o ponavljajućoj pojavi sjajnog kometa svakih 75 i 76 godina, tvrdeći da se radi o istom tijelu, čija staza leži između Sunca i Jupitera. Predvidio je ponovni prolazak kometa 1758. ili 1759. godine. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. No, 86. godina bila je kraj njegova života. Komet je prvi spazio njemački astronom amater Johann Palitzch u prosincu 1758. što je potvrdilo Halleyeve proračune te je taj svemirski objekt njemu u čast nazvan Halleyev komet.

Godine 1690. dizajnirao je Halleyevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.

Najvažnija su mu djela "Katalog južnih zvijezda" i "Pregled astronomije kometa". Dobar prijatelj bio mu je John Harrison.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32