Ekaterinburg

Koordinate: 56°50′N 60°35′E / 56.833°N 60.583°E / 56.833; 60.583
Izvor: Wikipedija
Ekaterinburg
Екатеринбург
Zastava Ekaterinburga
Zastava
Grb Ekaterinburga
Grb
Koordinate: 56°50′N 60°35′E / 56.833°N 60.583°E / 56.833; 60.583
Država Rusija
Savezni okrug Uralski savezni okrug
Ruske oblasti Sverdlovska oblast
Osnivanje 1723.
Vlast
 - Gradonačelnik Arkady Chernetsky (Arkadij Černjecki)
Visina 156 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1,293,537
Vremenska zona Ekaterinburško vrijeme (UTC+5)
 - Ljeto (DST) Ekaterinburško ljetno vrijeme (UTC+6)
Poštanski broj 620xxx
Pozivni broj (+7)343
Službena stranica www.ekburg.ru
Zemljovid
Položaj Ekaterinburga i Sverdlovske oblasti u Rusiji
Položaj Ekaterinburga i Sverdlovske oblasti u Rusiji

Položaj Ekaterinburga i Sverdlovske oblasti u Rusiji

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve. Nalazi se u Uralskom saveznom okrugu i upravno je središte Sverdlovske oblasti.

Grad se od 1924. do 1991. zvao Sverdlovsk po sovjetskom revolucionaru i političaru Jakovu Sverdlovu. Za vrijeme ruskog građanskog rata boljševici su 17. srpnja 1918. u Ekaterinburgu strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikolu II. i njegovu obitelj. U okolici grada je rođen Boris Jeljcin, prvi predsjednik postsovjetske Rusije, koji je ovdje započeo političku karijeru.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ekaterinburg je 1723. osnovao Vasilij Tatiščev. Nazvan je prema Katarini, ženi cara Petra Velikog, a kasnijoj ruskoj carici Katarini I. Ekaterinburg je sagrađen u prostoru Urala bogatom rudama, te je bio centar rudarstva. Grad je bio baza za daljnje širenje ruskog utjecaja u Aziji.

Nakon dolaska komunista na vlast je cijela ruska carska obitelj uključujući cara Nikolu II. dovedena u Ekaterinburg i tamo pogubljena. Komunisti su grad nazvali Sverdlovsk prema boljševičkom vođi Jakovu Sverdlovu. Sovjetska vlast provodi brzu industrijalizaciju i u Sverdlovsku je otvorena jedna od najvećih sovjetskih tvornica teške industrije. Tijekom 2. svj. rata su u Sverdlovsk preseljene značajne institucije iz područja pogođenih ratom (uključujući kolekciju muzeja Ermitaž u Lenjingradu). Nakon rata se grad dalje razvija kao industrijski centar i grade se mnoge zgrade u sovjetskom stilu. Nakon pada komunističke vlasti 1991. je vraćeno staro ime Ekaterinburg. 1998. su pronađeni ostaci Nikole II. i carske obitelji, te su svečano sahranjeni u Moskvi.

Crkva Svih svetih

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ekaterinburg je smješten na azijskoj strani planine Ural. U blizini grada prolazi granica Europe i Azije, te se Ekaterinburg smatra poveznicom dvaju kontinenata. Kroz grad teče rijeka Iset. U okolici ima mnogo jezera i raste gusta crnogorična šuma tajga. Jezera Šartaš i Šuvakiš ulaze u prostor grada. Klima je kontinentalna snježno-šumska s kratkim i blagim ljetima i dugim jakim zimama u kojima temperatura padne ispod -45ºC.

Ural je vrlo bogat rudama (posebno ugljenom i željeznom rudom). Rudarstvo je temelj razvoja industrije u gradu. Ekaterinburg je najveći grad na Uralu i značajno cestovno i željezničko čvorište. U Ekatrinburgu transsibirska pruga ulazi u Aziju.


Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najznačajnija gradska crkva je Crkva Svih svetih (nazvana još i Crkva u krvi). Sagrađena je na mjestu gdje su pogubljeni car Nikola II. i carska obitelj. Grad je poznat po mnogim kazalištima, posebno je značajan balet i opera. Postoje i mnogi muzeji, najznačajniji je muzej rudarstva s Urala. Ekaterinburški televizijski toranj je jedna od najviših nedovršenih građevina na svijetu (visok 220 m, u planu je da bude preko 400 m).

Grad ima pravilnu strukturu ulica koje se križaju pod pravim kutom. Postoje brojne zgrade tradicionalne socijalističke arhitekture. Rekreacijski centri su jezero Šartaš u istočnom dijelu, jezero Šuvakiš u sjevernom dijelu i umjetno jezero na rijeci Iset u središtu grada.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]