Fozgen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Fozgen
COCl2
Phosgene-3D-vdW.png
IUPAC nomenklatura karbonil diklorid
Ostala imena fozgen

ugljikov oksiklorid
kloroformil klorid

Identifikacijski brojevi
CAS broj 75-44-5
EC registarski broj 200-870-3
UN broj 1076
RTECS broj SY5600000
Osnovna svojstva
Molarna masa 98.916 g·mol−1
Relativna molekulska masa 98.916 g·mol−1
Izgled bezbojni plin, miris svježe pokošene trave
Gustoća

0.004043 g·cm−3

Talište 155,15 K -118 °C
Vrelište 281,15 K 8,2 °C
Topljivost u vodi

slabo topljiv u vodi

Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Jako otrovno
Jako otrovno
(T+)
NFPA 704
NFPA 704.svg
0
4
1
 
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje kod je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Fozgen je visoko reaktivan acil-halogenid koji postoji kao bezbojna tekućina na standardnoj temperaturi i tlaku. Njegova temperatura isparavanja je 8,2 °C. Pri sobnoj temperaturi je u plinovitom stanju. Najčešće je skladišten pod tlakom kao tekućina koja brzo isparava u plin prilikom oslobođenja. Fozgen kao plin je teži od zraka. Ne postoje nikakvi znakovi upozorenja koji bi spriječili štetno izlaganje, jedino ima karakterističan miris poput svježe pokošenog sijena. Trovanje je ovisno o nekoliko varijabli uključujući koncentraciju, trajanje i put izloženosti. Smrtonosna koncentracija za 50 % ljudi je približno 300 ppm/min.

Kod ozbiljnog trovanja fozgenom postoje tri faze kojima se očituje trovanje:

1. U prvoj fazi unesrećeni osjeća iritaciju grla, kašalj, bol u prsima, mučninu i otežano disanje (ako izloženost u ovoj fazi prestane, sve poteškoće nestaju bez posljedica, ali kod viših koncentracija trovanje može nastati bez pojave simptoma).

2. U drugoj fazi unesrećeni se obično dobro osjeća. Ova, latentna, faza može potrajati od 1 do 24h, ovisno o koncentraciji kojoj je bio izložen.

3. U trećoj fazi dolazi do naglog pogoršanja stanja uz teško disanje i jako kašljanje. To se događa zbog nakupljanja tekućine u plućima što može uzrokovati smrt gušenjem. U slučaju oporavka, žrtva može imati trajne posljedice u obliku oštećenja mozga zbog nedostatka kisika.

Primjena[uredi VE | uredi]

  • Bojni otrov
  • U kemijskoj industriji za proizvodnju boja, pesticida, i metana