Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu

Koordinate: 44°20′28″N 17°16′27″E / 44.34112°N 17.27411°E / 44.34112; 17.27411
Izvor: Wikipedija
Franjevački samostan sv. Luke
Lokacija Jajce
Koordinate 44°20′28″N 17°16′27″E / 44.34112°N 17.27411°E / 44.34112; 17.27411
Godine izgradnje 1885.
Renoviran 1934.-1935.
1973.
1995.
Religija rimokatoličanstvo
Patron sv. Luka

Franjevački samostan sv. Luke je rimokatolički samostan redovnika franjevaca u Jajcu.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Franjevci su ovaj samostan i susjednu crkvu počeli graditi pod konac turske vladavine. Samostan su gradili od 1877. godine. Gradnja je nastavljena poslije austro-ugarskog zaposjedanja i potrajala je do 1885. godine. Te je godine samostan pravno uspostavljen. Obnovljen je temeljito u razdoblju 1934. – 35. godine, po projektu poznatog Karla Pařika (Paržika). Arhitektonski izgled znatno je poboljšan, ukrasne kamene dogradnje dale su nove crte što ga je osobito uljepšalo. Nakon drugog svjetskog rata jugokomunističke vlasti oduzele su jedan dio samostanskih prostorija. Prostorije su poslije vraćene. Nova obnova bila je 1973. godine. Samostan je obnovljen izvana.[1] Za srpske okupacije znatno je razoren grad, uništena većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata,[2] što nije zaobišlo ni samostan sv. Luke. U velikosrpskoj agresiji dio samostana uz crkvu je srušen.[1] Crkvu Uznesenja BDM su srušile do do temelja i ostala je hrpa ruševina.[3] Od rušenja samostanske i župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, netragom je nestao veliki dio muzejskih izložaka, umjetnina, knjiga i arhiva iz samostana.[4]

Grad su nakon tri godine srpske okupacije oslobodile snage HV i HVO. Stanovništvo se vratilo u grad. Franjevci su se vratili među prvima. Pastoral se odvijao u teškim uvjetima, u prizemlju osnovne škole. Ondje su slavili svete mise i dijelili sakramente sljedećih pet godina.[3] Obnova samostana započela je 1995. i trajala je nekoliko godina.[1] Susjedna crkva Uznesenja BDM čekala je na obnovu nekoliko godina više.[3]

Samostan krase umjetnine starije i novije provenijencije. Od starijih slika istaknuta je slika italogrčkog majstora iz 17. stoljeća, a od suvremenih to su djela akademskog slikara Mirka Čurića iz Sarajeva. Slike su rađene u frizu. U samostanskoj riznici navlastito se kulturno-povijesnim i umjetničkim značenjem ističu predmeti praktične crkvene namjene.[4]

Muzejska zbirka[uredi | uredi kôd]

U samostanu se nalazi mala muzejska zbirka. Bogata je spomenicima iz antike, starokršćanskog doba, srednjeg vijeka, zatim mala etnografska zbirka, bogata knjižnica s djelima iz povijesti, filozofije, teologije, književnosti, mnoštvo časopisa i listova iz austro-ugarskog i novijeg doba, vrijedni rukopisi i matične knjige.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c Franjevačka provincija Bosna Srebrena  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2016. (Wayback Machine) Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 8. prosinca 2016.)
  2. ↑ Hrvatska enciklopedija Jajce (pristupljeno 8. prosinca 2016.)
  3. ↑ a b c Franjevački samostan Jajce  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. kolovoza 2017. (Wayback Machine) Bruno Ljubez: Župa Jajce (pristupljeno 8. prosinca 2016.)
  4. ↑ a b c Franjevački samostan Jajce  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. listopada 2016. (Wayback Machine) Povijest samostana (pristupljeno 8. prosinca 2016.)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica stranica Bosna Srebrena (http://www.bosnasrebrena.ba). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Bosna Srebrena.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Franjevački_samostan_sv._Luke_u_Jajcu&oldid=6660876"