Fridrik Vilim III., pruski kralj
| Fridrik Vilim III. | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Kralj Pruske | |
| Vladavina | 16. studenoga 1797. – 7. lipnja 1840. |
| Prethodnik | Fridrik Vilim II. |
| Nasljednik | Fridrik Vilim IV. |
| Izborni knez Brandenburga | |
| Vladavina | 16. studenoga 1797. – 6. kolovoza 1806. |
| Prethodnik | Fridrik Vilim II. |
| Nasljednik | ukinuta država |
| Supruge | Lujza Augusta (1793. – 1810.) Augusta von Harrach (u morganatskom braku) (1824. – 1840.) |
| Dinastija | Hohenzollern |
| Otac | Fridrik Vilim II. |
| Majka | Frederika Lujza |
| Rođenje | 3. kolovoza 1770. Potsdam, Pruska |
| Smrt | 7. lipnja 1840. (69 god.) Berlin, Pruska |
| Pokop | Palača Charlottenburg |
| Potpis | 
|
| Vjera | Kalvinizam (do 1817.) Pruska unija (nakon 1817.) |
Fridrik Vilim III. (3. kolovoza 1770. – 7. lipnja 1840.) bio je pruski kralj od 16. studenoga 1797. do svoje smrti 1840. godine. Istovremeno je bio izborni knez (elektor) Markgrofovije Brandenburga u Svetom Rimskom Carstvu do njegovog raspada 6. kolovoza 1806. godine.
Fridrik je vladao Kraljevinom Pruskom u teškim vremenima Napoleonskih ratova, a nevoljko se pridružio Protunapoleonskoj koaliciji. Nakon Napoleonovog poraza sudjelovao je na Bečkom kongresu koji se okupio kako bi riješio politička pitanja koja proizlaze iz novog postnapoleonskog poretka u Europi.
Njegovi primarni interesi bila je reforma protestantskih crkava u Pruskoj. Bio je odlučan ujediniti protestantske crkve kako bi ujedinio njihovu liturgiju, organizaciju i arhitekturu. Dugoročni cilj bio je imati potpuno centraliziranu kraljevsku kontrolu nad svim protestantskim crkvama u Pruskoj uniji. Za Fridrika se govorilo da je bio iznimno sramežljiv i neodlučan. Njegova supruga kraljica Lujza (1776. – 1810.) bila je njegov najvažniji politički savjetnik. Vodila je moćnu skupinu koja je uključivala baruna Henrika Reichsfreiherra, Karla von Hardenberga, Gerharda von Scharnhorsta i Augusta Neidhardta, koja je krenula su s reformom pruske uprave, crkava, financija i vojske. Bio je zajednički predak ruskog cara Nikole II. i prvog njemačkog cara Vilima II.
Izvori[uredi | uredi kôd]
| Prethodnik: | Kralj Pruske | Nasljednik: |
| Fridrik Vilim II. | Fridrik Vilim IV. |