Galanta
Ovo je glavno značenje pojma Galanta. Za druga značenja pogledajte Okrug Galanta.| Galanta | |
|---|---|
.jpg) Renesansna zgrada u Galanti | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Trnavska |
| Prvo spominjanje | 1237[1] |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Kolek |
| Površina [2] | |
| • Ukupna | 33,91 km2 |
| Visina | 119[1] m |
| Koordinate | 48°11′N 17°43′E / 48.183°N 17.717°E |
| Stanovništvo (2024) [3] | |
| • Entitet | 15 358 (452,88 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 924 01[1] |
| Pozivni broj | +421 31[1] |
| Registarska oznaka | GA |
| Stranica | www.galanta.sk |
 | |
  Galanta | |
Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.
Galanta leži u podunavskoj nizini (Podunajská nížina), u toplom južnom dijelu Slovačke, udaljena je od glavnog grada Slovačke Bratislave 50 km istočno. Galanta je okružena poljoprivrednim zemljištem na kojem se uzgaja kukuruz, pšenica i druge kulture.
Područje oko Galante ima gotovo stalna naselja još od neolitika. Od druge polovice 10. stoljeća do 1918. godine, bila je u sklopu Kraljevine Ugarske. Prvi pisani zapis o Galanti je iz 1237., a spominje se u kraljevskom dokumentu Bele IV. Kroz godine, naselje je mijenjalo svoje gospodare. Počev od 1421. kada je obitelj Esterházy počela vladati gradom, i vladala je njime 6. stoljeća. Godine 1613. ili 1614. u gradu je dozvoljena slobodna trgovina. Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je postao dio nove države Čehoslovačke. Kao rezultat Prve bečke arbitraže, grad je vraćen Mađarskoj od 1938. do 1945. godine.
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 16 823 | 16 000 | 14 977 | 15 358 |
| Razlika: | −4,89 % | −6,39 % | +2,54 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 15 339 | 15 358 |
| Razlika: | +0,12 % |
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 16.365 stanovnika.[6]
Nacionalnost:
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 67,05 %, ateista 20,07 % i luterana 6,34 %.[6]
- František Valábek (*1907. – † 1980.), SDB, rimokatolički svećenik, religijski zatvorenik (osuđen na 6 godina zatvora).[7]
Mikulov, Češka
Paks, Mađarska- Tótkomlós, Mađarska
- Kecskemét, Mađarska
Liptovský Mikuláš, Slovačka
Bečej, Srbija
- ↑ a b c d Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 18. ožujka 2023.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ a b Municipal Statistics. Statistical Office of the Slovak republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. str. 284–285.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Galanta |
| |||||||
