Prijeđi na sadržaj

Trnava (Slovačka)

Koordinate: 48°22′N 17°35′E / 48.367°N 17.583°E / 48.367; 17.583
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Trnava (Slovačka). Za Okrug pogledajte Okrug Trnava.
Trnava

Pogled na katedralu
Država Slovačka
PokrajinaZastava Trnavske Trnavska

Vlast
 • GradonačelnikPeter Bročka

Površina [1]
 • Ukupna71,53 km2
Visina144[2]
Koordinate48°22′N 17°35′E / 48.367°N 17.583°E / 48.367; 17.583

Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet63 180
(883,16 stan./km2)[4]

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj917 00[2]
Pozivni broj+421 33[2]
Registarska oznakaTT
Stranicawww.trnava.sk
Zemljovid
Trnava na zemljovidu Slovačke
Trnava
Trnava

Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke. Zemljopisno leži u Podunajskoj nizini na rijeci Trnávka, 50 kilometara sjeveroistočno od Bratislave. Trnava, koja ima oko 68.000 stanovnika i površinu 71,54 km2, središte je pokrajine Trnave.

Grad je od 1978. sjedište nadbiskupije. Zbog svoje bogate katoličke baštine naziva ga se "slovačkim Rimom".[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prva povijesna nalazišta s prostora Trnave potječu još iz mlađeg kamenog doba. U srednjem vijeku grad je bio važno trgovačko središte. Kroz grad je prolazila cesta koja je povezivala Češku i Mađarsku.

Prvi pisani izvori o gradu potječu iz 1211. U 13. st. mađarski kralj je pozvao Germane da nasele grad. 1242. su pomagali u Bitci na rijeci Šaju. Nakon toga grad su naseljavali mnogi vladari.

U 15. st. u grad su stigli husiti. 1492. grad je potpao pod Mađarsku. Poslije su ga osvojili Osmanlije. Grad je potpao pod Ostrogonsku nadbiskupiju i izgrađene su crkve Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. U 16. i 17. st. grad je bio središte protureformacije u Mađarskoj. 1561. je biskup u grad pozvao isusovce. U crkvi svetog Nikole sahranjen je primas Ugarske, Šibenčanin Antun Vrančić. U 17. st. u gradu su živjeli pobunjenici protiv Habsburgovaca Stjepan Bocskay, Gabrijel Bethlen, Juraj I. Rákóczi i Mirko Thököly.

Isusovci su osnovali Trnavsko sveučilište, prvo sveučilište u Mađarskoj. Nakon toga grad se počeo brzo razvijati, te je postao slovačko kulturno i obrazovno središte. U 18. st. grad je postao središte Slovačkog narodnog preporoda. Prvo slovački standardni jezik temeljio se na trnavskom dijalektu. 1844. je izgrađena željeznička pruga do Bratislave. 1848. se u blizini grada vojska Mađarske revolucije sukobila s austrijskom vojskom.

1870. u gradu je provođena mađarizacija, ali neuspješno. Krajem 19. i početkom 20. st. izgrađene su nove gradske zidine. Nakon osnivanja Čehoslovačke 1918. grad je bio jedan od najrazvijenijih u Slovačkoj. U gradu su se izgradile mnoge tvornice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u grad su došli mnogi Židovi. 1997. Trnava je postala nadbiskupija. 1996. je postalo glavni grad Trnavskog kraja

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Grad nema mnogo znamenitosti. Najpoznatije su katedrale Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. Također je poznata stara gradska jezgra s mnogo građevina u baroknom stilu gradnje. Poznat je i glavni gradski trg s kipom sv. Josipa u središtu.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[6]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:70 01769 14065 71363 180
Razlika: −1,25 % −4,95 % −3,85 %
Statistika stanovništva[6]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:62 95563 180
Razlika:+0,35 %

Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad Trnava imao je 70.286 stanovnika, dok je po procjenama broj stanovnika 2006. godine iznosio 68.466.

Nacionalnost (popis 2001.):

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Ludovik I. Anžuvinac, hrvatsko-ugarski kralj, vladao od 1342. – 1382.
  • Taťána Kuchařová, Miss svijeta 2006. godine
  • Juraj Haulik (Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. - Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal, zagrebački biskup.
  • Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. - Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573., sahranjen u Trnavi u crkvi sv. Nikole), primas Ugarske i ostrogonski nadbiskup, potkralj Ugarske.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. IKA/Laudato/N. B.: O Milosrđu na esperantu, laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
  6. a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trnava
Članak Trnava (Slovačka) koji govori o gradu u Europi je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.