Trnava (Slovačka)
Ovo je glavno značenje pojma Trnava (Slovačka). Za Okrug, pogledajte Okrug Trnava.| Trnava | |
|---|---|
 Pogled na katedralu | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Trnavska |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Bročka |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 71,53 km2 |
| Visina | 144[2] |
| Koordinate | 48°22′N 17°35′E / 48.367°N 17.583°E |
| Stanovništvo (2024) [3] | |
| • Entitet | 63 180 (883,16 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 917 00[2] |
| Pozivni broj | +421 33[2] |
| Registarska oznaka | TT |
| Stranica | www.trnava.sk |
 | |
  Trnava | |
Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke. Zemljopisno leži u Podunajskoj nizini na rijeci Trnávka, 50 kilometara sjeveroistočno od Bratislave. Trnava, koja ima oko 68.000 stanovnika i površinu 71,54 km2, središte je pokrajine Trnave.
Grad je od 1978. sjedište nadbiskupije. Zbog svoje bogate katoličke baštine naziva ga se "slovačkim Rimom".[5]
Prva povijesna nalazišta s prostora Trnave potječu još iz mlađeg kamenog doba. U srednjem vijeku grad je bio važno trgovačko središte. Kroz grad je prolazila cesta koja je povezivala Češku i Mađarsku.
Prvi pisani izvori o gradu potječu iz 1211. U 13. st. mađarski kralj je pozvao Germane da nasele grad. 1242. su pomagali u Bitci na rijeci Šaju. Nakon toga grad su naseljavali mnogi vladari.
U 15. st. u grad su stigli husiti. 1492. grad je potpao pod Mađarsku. Poslije su ga osvojili Osmanlije. Grad je potpao pod Ostrogonsku nadbiskupiju i izgrađene su crkve Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. U 16. i 17. st. grad je bio središte protureformacije u Mađarskoj. 1561. je biskup u grad pozvao isusovce. U crkvi svetog Nikole sahranjen je primas Ugarske, Šibenčanin Antun Vrančić. U 17. st. u gradu su živjeli pobunjenici protiv Habsburgovaca Stjepan Bocskay, Gabrijel Bethlen, Juraj I. Rákóczi i Mirko Thököly.
Isusovci su osnovali Trnavsko sveučilište, prvo sveučilište u Mađarskoj. Nakon toga grad se počeo brzo razvijati, te je postao slovačko kulturno i obrazovno središte. U 18. st. grad je postao središte Slovačkog narodnog preporoda. Prvo slovački standardni jezik temeljio se na trnavskom dijalektu. 1844. je izgrađena željeznička pruga do Bratislave. 1848. se u blizini grada vojska Mađarske revolucije sukobila s austrijskom vojskom.
1870. u gradu je provođena mađarizacija, ali neuspješno. Krajem 19. i početkom 20. st. izgrađene su nove gradske zidine. Nakon osnivanja Čehoslovačke 1918. grad je bio jedan od najrazvijenijih u Slovačkoj. U gradu su se izgradile mnoge tvornice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u grad su došli mnogi Židovi. 1997. Trnava je postala nadbiskupija. 1996. je postalo glavni grad Trnavskog kraja
Grad nema mnogo znamenitosti. Najpoznatije su katedrale Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Nikole. Također je poznata stara gradska jezgra s mnogo građevina u baroknom stilu gradnje. Poznat je i glavni gradski trg s kipom sv. Josipa u središtu.
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 70 017 | 69 140 | 65 713 | 63 180 |
| Razlika: | −1,25 % | −4,95 % | −3,85 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 62 955 | 63 180 |
| Razlika: | +0,35 % |
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 57 982 | 90,87 % |
| Neutvrđeno | 4994 | 7,82 % |
| Ukupno | 63 803 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 63 803 stanovnika bilo ih je tako 57 982 slovačke, 4994 neutvrđene, 485 češke, 336 inih, 252 romske, 245 mađarske, 122 ruske, 93 rusinske, 88 srpske, 84 njemačke, 81 ukrajinske, 62 poljske, 39 hrvatske, 36 vijetnamske, 26 moravske, 26 francuske, 25 kineske, 24 rumunjske, 23 talijanske, 20 austrijske, 19 bugarske, 17 engleske, 14 židovske, 14 korejske, 7 irske, 7 grčke, 7 albanske, 4 turske, 4 šleske i 2 kanadske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 34 926 | 54,74 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 19 336 | 30,31 % |
| Neutvrđeno | 6060 | 9,5 % |
| Evangelistička Crkva | 1456 | 2,28 % |
| Ukupno | 63 803 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 63 803 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 34 926 Rimokatolička Crkva, 19 336 bez vjerske pripadnosti, 6060 neutvrđeno, 1456 Evangelistička Crkva, 389 Grkokatolička Crkva, 261 razno, 231 ad hoc pokreti, 194 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 148 Pravoslavna Crkva, 125 Budizam, 120 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 80 Jehovini svjedoci, 76 Kalvinistička, 76 poganstvo i prirodni duhovnost, 66 Islam, 51 Evangelistička metodistička Crkva, 45 Bratska crkva, 38 Adventisti sedmog dana, 27 Starokatolička Crkva, 24 Židovi, 22 Hinduizam, 21 Apostolska Crkva, 12 Bahá'í, 11 Čehoslovačka husitska crkva, 7 Baptistička Crkva i 1 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana.
- Ludovik I. Anžuvinac, hrvatsko-ugarski kralj, vladao od 1342. – 1382.
- Taťána Kuchařová, Miss svijeta 2006. godine
- Juraj Haulik (Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. - Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal, zagrebački biskup.
- Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. - Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573., sahranjen u Trnavi u crkvi sv. Nikole), primas Ugarske i ostrogonski nadbiskup, potkralj Ugarske.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ IKA/Laudato/N. B.: O Milosrđu na esperantu, laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
- 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Trnava |
Dunajská Streda • Galanta • Gbely • Hlohovec • Holíč • Leopoldov • Piešťany • Senica • Sereď • Skalica • Sládkovičovo • Šamorín • Šaštín-Stráže • Trnava • Veľký Meder • Vrbové |  | |