Skalica

Skalica | |||
---|---|---|---|
Pogled na centar Skalice | |||
|
|||
Koordinate: 48°50′N 17°13′E / 48.833°N 17.217°E | |||
Država | ![]() | ||
Pokrajina | ![]() | ||
Prvo spominjanje | 1217.[1] | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Oľga Luptáková | ||
Površina | |||
- Ukupna | 60,00[2] km2 | ||
Visina | 177[1] m | ||
Stanovništvo (2021.) | |||
- Grad | 15.501[3] stan. | ||
- Gustoća | 250,16[4] stan./km2 | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 909 01[1] | ||
Pozivni broj | +421 34[1] | ||
Registarska oznaka | SI | ||
Službena stranica www.skalica.sk | |||
Zemljovid | |||
Skalica (njem. Skalitz, mađ. Szakolca) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju na samoj granici s Češkom. Grad je upravno središte Okrugu Skalica.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Grad se prvi puta spominje 1217. godine pod imenom Zaculcza. Naziv se odnosi na stijene na kojima je prvobitno naselje sagrađeno. Godine 1372. grad je dobio prava i privilegije slobodnog kraljevskog grada. Husniti su 1428. napali i uništili grad kada je veliki dio ljudi pretežno njemačkoga govornog područja napustilo grad. Tijekom 16. stoljeća pripadnici sekte Habaner naselili su se u grad. Nakon Drugog svjetskog rata, grad je pokušavao iskoristiti svoju poziciju kao okružni grad, za otvaranjem novih poslova, škola i građenje novih zgrada, ali i očuvanje starog dijela grada. Godine 1960. Skalica je postala dio Okruga Senica , To je trajalo do 1996., kada je Skalica postala zaseban okrug.
Danas je Skalica ekonomski najjači grad u regiji Záhorie, jača i od konkuretnog grada Senice, grad postaje i turistička destinacija zahvaljujući sačuvanom centru i povijesnim spomenicima.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
---|---|---|---|---|---|---|
Broj stanovnika | 14.765 | 15.265 | 14.934 | 14.714 | 15.022 | 15.000 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 15.013 stanovnika.[7] Po popisu stanovništva u gradu živi najviše Slovaka.
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 70,15 %, ateista 19,92 % i luterana 6,67 %.[7]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Bela II. Slijepi, kralj
- Žigmund Pálffy, hokejaš
- Miroslav Zálešák, hokejaš
- János Csernoch, mađarski kardinal
- Gyula Juhász, mađarski pjesnik[8]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 15. veljače 2023.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)]. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ Kulturna enciklopedija (mađarski). Osztovits Szabolcs. 2008. Pristupljeno 8. travnja 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Skalica |
|
|