Genski pomak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ne valja brkati s antigenskim driftom ili antigenskim pomakom.

Genski pomak (nepreporučeni naziv: genski drift ili alelni drift),[1] promjena frekvencije genske varijante (alela) u populaciji zbog slučajnog uzorkovanja.[2] Aleli u potomstvu čine uzorak onih u roditelja, a ulogu u određivanju hoće li određena jedinka preživjeti i razmnožiti se ima puka slučajnost. Alelna frekvencija neke populacije jest omjer kopija jednog gena koji poprima određen oblik.[3] Genski pomak može uzrokovati da varijante gena potpuno iščeznu i stoga smanje gensku varijaciju.

Kada postoji nekoliko kopija jednog alela, efekt je genskog pomaka veći, a kada postoji mnogo kopija, efekt je manji. Žustra se debata razvila o relativnoj važnosti prirodne selekcije nasuprot neutralnim procesima uključujući genski pomak. Ronald Fisher smatrao je da genski pomak ima uglavnom manju ulogu u evoluciji i to je ostalo dominantnim zorom nekoliko desetljeća. Godine 1968. Motoo Kimura iznova je užgao debatu sa svojom neutralnom teorijom molekularne evolucije koja tvrdi da je većina slučajeva u kojima se genska promjena širi unutar populacije (premda nužno ne mijenja fenotipove) uzrokovana genskim driftom.[4]

Više informacija[uredi | uredi kôd]

Bilješke i izvori[uredi | uredi kôd]

  1. genski pomak, Struna - Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji
  2. Masel J. 2011. Genetic drift. Current Biology. 21 (20): R837–R838. doi:10.1016/j.cub.2011.08.007. PMID 22032182
  3. Futuyma, Douglas. 1998. Evolutionary Biology. Sinauer Associates. str. Glossary. ISBN 0-87893-189-9
  4. Futuyma, Douglas. 1998. Evolutionary Biology. Sinauer Associates. str. 320. ISBN 0-87893-189-9

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]