Uvod u evoluciju

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovaj je članak pristupačan, netehnički uvod u predmet. Za glavni enciklopedijski članak vidi evoluciju.
pregled
Životni se oblici razmnožavaju i stoga imaju tendenciju postati brojniji.
Potomci se razlikuju od roditelja u manjim slučajnim svojstvima.
Ako su razlike korisne, potomci će vjerojatnije preživjeti i razmnožiti se.
To znači da će u sljedećoj generaciji više potomaka imati korisnu razliku.
Ove se razlike akumuliraju što rezultira promjenama unutar populacije.
Tijekom vremena populacije se granaju i kako se razdvajaju tako postaju nove vrste.
Ovaj je proces odgovoran za mnoštvo različitih životnih oblika na svijetu.
Paleontološko drvo evolucije čovjeka, gmazova i riba. Haeckelovo paleontološko drvo kralježnjaka (o. 1879.).
Evolucijska povijest vrsta obično se opisuje kao "drvo", s mnogim granama koje se odvajaju od jedinstvena debla. Iako je Haeckelovo drvo donekle zastarjelo, ono zorno ilustrira principe koje kompleksnije moderne rekonstrukcije mogu zasjeniti.

Evolucija je proces promjene svih oblika života tijekom generacija, a evolucijska je biologija znanost o tome kako se evolucija zbiva. Život evoluira posredstvom mutacija (promjenâ u nasljednim informacijama nekog organizma), genskog drifta (slučajne promjene u genskoj varijaciji neke populacije iz generacije u generaciju) i prirodne selekcije (neslučajna i postupna procesa prirodne varijacije kojim opservabilne crte (poput boje očiju) postaju rjeđe ili češće u populaciji).

Sve jedinke sadrže nasljedni materijal u obliku gena koje dobivaju od svojih roditelja, a prenose na svoje potomke. Među potomci postoje varijacije u genima zbog uvođenja novih gena putem slučajnih promjena zvanih mutacije ili putem reorganizacije postojećih gena tijekom spolnog razmnožavanja.[1][2] Potomci se razlikuju od svojih roditelja u manjim slučajnim svojstvima. Ako su ove razlike korisne, potomci će vjerojatnije preživjeti i razmnožiti se. To znači da će više potomaka u sljedećoj generaciji imati korisnu razliku, pa jedinke neće imati jednaku šansu reproduktivna uspjeha. Na taj način crte koje dovode do bolje adaptacije organizama njihovim životnim uvjetima postaju češće u descendentnim populacijama.[1][2] Ove se razlike akumiliraju što rezultira promjena unutar populacije. Ovaj je proces odgovoran za mnoštvo različitih životnih oblika na svijetu.

Sile evolucije najočitije su kada populacije postanu izolirane, ili zbog geografske udaljenosti ili zbog ostalih mehanizama koji sprečavaju gensku izmjenu. Tijekom vremena izolirane se populacije mogu granati u nove vrste.[3][4]

Većina genskih mutacija ne pomaže, ne mijenja izgleda niti šteti jedinkama. Procesom genskog drifta ovi se mutirani geni neutralno raspoređuju među populacijama i preživljavaju tijekom generacija pukom šansom. Nasuprot genskom driftu, prirodna selekcija nije slučajan proces jer djeluje na crte koje su nužne za preživljavanje i razmnožavanje.[5] Prirodna selekcija i slučajni genski drift čine konstantne i dinamične dijelove života i tijekom vremena oni su oblikovali razgranatu strukturu drva života.[6]

Moderno razumijevanje evolucije počelo je s objavom Darwinova djela O porijeklu vrsta 1859. K tomu je Mendelov rad s biljkama pomogao objasniti obrasce nasljeđivanja u genetici.[7] Otkrića fosila u paleontologiji, napredci u populacijskoj genetici i globalna mreža znanstvenog istraživanja pružili su daljnje detalje o mehanizmima evolucije. Znanstvenici sada dobro razumiju porijeklo novih vrsta (specijaciju) i motre proces specijacije u laboratoriju i u divljini. Evolucija je glavna teorija koju biolozi rabe za razumijevanje života i rabi se u mnogim disciplinama uključujući medicinu, psihologiju, konzervacijsku biologiju, antropologiju, forenziku, poljoprivredu i ostale sociokulturne primjene.

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (Gould (c) 2002, str. 1433)
  2. 2,0 2,1 Gregory, T. R. (2009). "Understanding Natural Selection: Essential Concepts and Common Misconceptions". Evolution: Education and Outreach 2 (2): 156–175
  3. (2008). "Understanding Evolution: your one-stop source for information on evolution" pristupljeno 23. siječnja 2008.
  4. Cavalier-Smith T (2006). "Cell evolution and Earth history: stasis and revolution". Philosophical Transactions of the Royal Society B 361 (1470): 969–1006
  5. Garvin-Doxas, K. (2008). "Understanding Randomness and its Impact on Student Learning: Lessons Learned from Building the Biology Concept Inventory (BCI)". CBE Life Sciences Education 7 (2): 227–233
  6. (Raup 1992, str. 210)
  7. Rhee, Sue Yon (1999). Gregor Mendel. Access Excellence. National Health Museum pristupljeno 5. siječnja 2008.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Preporučena literatura[uredi VE | uredi]

  • Charlesworth, Deborah; Charlesworth, Brian (2003). Evolution: a very short introduction, Oxford: Oxford University Press ISBN 0-19-280251-8
  • Ellis, R. John (2010). How Science Works: Evolution, Springer ISBN 90-481-3182-0
  • Horvitz, Leslie Alan (2002). The complete idiot's guide to evolution, Indianapolis: Alpha Books ISBN 0-02-864226-0
  • Krukonis, Greg (2008). Evolution For Dummies (For Dummies (Math & Science)), For Dummies ISBN 0-470-11773-7
  • Pallan, Mark (2009). The Rough Guide to Evolution, Rough Guides ISBN 1-85828-946-7
  • Sis, Peter (2003). The tree of life: a book depicting the life of Charles Darwin, naturalist, geologist & thinker, New York: Farrar Straus Giroux ISBN 0-374-45628-3
  • Thomson, Keith Stewart (2005). Fossils: a very short introduction, Oxford: Oxford University Press ISBN 0-19-280504-5
  • Zimmer, Carl (2009). The Tangled Bank: An Introduction to Evolution, Roberts and Company Publishers ISBN 0-9815194-7-4

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]