Mokošica

Koordinate: 42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095
Izvor: Wikipedija
Mokošica
Nova i Stara Mokošica
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/gradDubrovnik
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]1,6 km2
Visina2 – 15 mnm
Koordinate42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 193
– gustoća1371 st./km2

Poštanski broj20236 Mokošica
Pozivni broj+385 20
AutooznakaDU

Zemljovid

Mokošica na zemljovidu Hrvatske
Mokošica
Mokošica

Mokošica na zemljovidu Hrvatske

Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, samo naselje Mokošica ima 2193 stanovnika dok gradski kotar, koji uključuje naselja Mokošica, Nova Mokošica, Donje Obuljeno i Gornje Obuljeno, ima 8259 stanovnika

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Mokošica je prvo veće zapadno prigradsko dubrovačko naselje koje je od Dubrovnika udaljeno 7 km i nalazi se neposredno iznad Jadranske turističke ceste u pravcu Splita. Sa sjevera i istoka okružena je visokim priobalnim krškim brdima, a s juga zaljevom Rijeke dubrovačke i sjevernim padinama brda Srđ.

Ime[uredi | uredi kôd]

Ime je dobila po Mokoši, božici plodnosti i zaštitnici žena iz slavenske mitologije.[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom Domovinskog rata, od studenoga 1991. godine do 26. svibnja 1992.[4] godine, Nova i Stara Mokošica su bile pod okupacijom JNA te srpskih i crnogorskih četnika.[5] U Novoj Mokošici su zabilježena manja razaranja nego u Staroj jer je u Novoj Mokošici bilo smješteno zapovjedništvo okupatorske vojske i dio regularnih snaga JNA, dok su u Staroj Mokošici bili stacionirani pripadnici četničkih dragovoljačkih postrojbi.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U Mokošici je puno ljetnikovaca iz 16. stoljeća (obitelji Bunića, Ranjine i Zuzorića) među kojima je najvažniji Gučetić-Đurđevićev ljetnikovac u kojem je 1814. godine održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se i ljetnikovac Zamanjića s malom kapelicom, dok su u obližnjem Petrovom Selu ruševine srednjovjekovne crkve sv. Pankracija.

Urbani razvitak[uredi | uredi kôd]

U Staroj Mokošici je brodogradilište, konoba, tri kafića, jedna trgovina, trafika te nekoliko obrtničkih radionica.

Stanovništvo tog dijela Mokošice obitava u obiteljskim kućama, no u posljednje vrijeme grade se niže višekatnice. Položaj na moru osigurao je mogućnost izgradnje brodogradilišta za manje brodove i brodice.

Početak gradnje naselja Nova Mokošica datira u rane osamdesete godine 20. stoljeća, kad su izgrađene prve stambene višekatnice. Teren na kojem se danas nalazi Nova Mokošica je prije gradnje obilovao maslinicima, vinogradima i poljima, a sad su na tome mjestu stambene zgrade, osnovna škola s najopremljenijom i najmodernijom školskom športskom dvoranom u Hrvatskoj, dječji vrtić, ambulanta, pošta, banka, kafići, trgovine, pekare, restorani, kladionice, igrališta za djecu kao i športska igrališta za odrasle. U planu je izgradnja crkve i većeg trgovačkog centra.

Mokošica

Promet[uredi | uredi kôd]

Mokošica je s Dubrovnikom povezana Jadranskom magistralom, a prijevoz do Grada udaljenog 9 kilometara organiziran je autobusnom linijom 1A prometnog poduzeća Libertas.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Mokošica je gospodarski nerazvijen dio Dubrovnika, ali je gradnja naselja tako i planirana. Ogromna većina zaposlenih stanovnika Mokošice na posao odlazi u Dubrovnik. No daljnjim razvojem Mokošice otvaraju se i nove mogućnosti pa samim tim i otvaranje novih radnih mjesta.

Glavne grane privrede u Mokošici su turizam, brodogradnja i ribarstvo, no i ove grane privrede su tek u začecima i zanemarive su. U planu je gradnja velikog trgovačkog centra pa samim tim i razvoj trgovine.

U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se jedna od najljepših marina na Jadranu. ACI Marina Dubrovnik u Komolcu, koja je nositelj plave zastave, smještena je u blizini izvora rijeke Omble, u fjordu[6] potpuno zaštićenom od valova i morskih nevera pa se smatra jednom od najsigurnijih marina na svijetu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo Mokošice ogromnom većinom čine Hrvati katolici, a u malom postotku ima Srba i Bošnjaka.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Mokošici živi 2193 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika u Mokošici[uredi | uredi kôd]

Naselje Mokošica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
322
239
284
302
240
232
213
241
242
297
265
325
1487
1924
2193
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznati Mokošani[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

U Mokošici djeluju ženski Odbojkaški klub Nova Mokošica, sekcija dubrovačkog judo kluba Dubrovnik, boćarski klub Komolac, a u susjednom selu Gornjem Obuljenom boćarski klub Ombla, muški rukometni klub Mokošica, ženski rukometni klub Dubrovnik (ŽRK DUBROVNIK) i automobilistički klub AK Ragusa Racing.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Vitomir Belaj, Goran Pavel Šantek, Paški sveti trokut, Stud. ethnol. Croat., vol. 18, str. 153–183., Zagreb, 2006., str 167.
  4. HKM, Oslobođena Mokošica, objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.
  5. Dubrovački vjesnik, Imali smo srce i inatArhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2014. (Wayback Machine), objavljeno 24. listopada 2011., pristupljeno 27. svibnja 2015.
  6. Valorizacija kulturnog krajobraza Rijeke dubrovčke, Institut za povijest umjetnosti, 2021., pristupljeno 6. lipnja 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]