Prijeđi na sadržaj

Gospodar svijeta

Izvor: Wikipedija
Gospodar svijeta

Naslovnica iz 1907.
Naziv izvornika Lord of the World
Autor Robert Hugh Benson
Prijevod Aleksandra Marija Chwalowsky
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik engleski
Vrsta djela roman
Rod
(stil, žanr)
distopijska fikcija
Izdavač Dodd, Mead and Company
Datum (godina)
izdanja
1907.
Broj stranica 352 (eng. izvornik)
Vrijeme radnje početak 21. stoljeća[1]
Glavni lik(ovi) političar i teoretičar novog sustava Oliver Brand
njegova lijepa družica Mabel
svećenik Percy Franklin

Gospodar svijeta (hrvatski prijevod imena engleskog izvornika Lord of the World) je najvažnije i svjetski poznato djelo engleskog književnika, katoličkog svećenika Roberta Hugha Bensona. Benson je za života je slovio kao jedan od najboljih engleskih pisaca svoga vremena, da bi kasnije pomalo pao u zaborav. Djela mu se odlikuju se bogatstvom jezika i pronicavim intelektom, maštovitošću i talentom. Roman Gospodar svijeta objavio je 1907. godine. To je jedan od prvih distopijskih romana uopće, djelo koje ni dan-danas, više od stotinu godina kasnije, ne gubi na svojoj aktualnosti. Štoviše, njegov prikaz svijeta, atmosfere i odnosa u 21. stoljeću pokazao se upravo zastrašujuće preciznim. Ta je proročanska knjiga, koju opravdano možemo nazvati književnim klasikom, kruna njegova iznimno vrijednog spisateljskog opusa.[2]

Roman je po mnogima najproročanskije djelo u svjetskoj književnosti, koje na vrlo slikovit i uzbudljiv način prikazuje svijet posljednjih vremena u kojemu prikriveni sekularistički totalitarizam neprimjetno zarobljava ljude, uništava vjeru i pripravlja put Antikristovoj vladavini.[3]

Napeta radnja, živo i znalački opisani likovi, pronicavi prikaz budućnosti..., sve je to doprinijelo da se Gospodar svijeta nametne kao najpoznatija književna obrada teme kraja povijesti i konačnog sukoba dobra i zla.[3]

Pišući ovaj roman prije više od stotinu godina i smjestivši ga upravo u naše vrijeme, Benson je sa zapanjujućom točnošću predvidio suvremene procese poput ujedinjenja Europe, globalizacije i pokušaja uspostave novoga svjetskog poretka, pojave institucionalnih napada na vjerski identitet, brak i obitelj,[3] pitanje ozakonjenja eutanazije, medijska manipulacija, genetski modificirana hrana... itd.[4] Krajnji obračun je između dviju osoba, prvi je svećenik koji brani postavke Katoličke Crkve koja se ruši, a druga je osoba karizmatični i tajanstveni lik koji osvaja mase obećavši mir u zamjenu za slijepu poslušnost.[1]

Ne treba stoga čuditi da su obojica posljednjih papa istaknuli ovaj roman kao vrlo značajan i aktualan. Papa Franjo je – preporučivši njegovo čitanje – naglasio da se radi o knjizi koja "gotovo kao da je proročanstvo" i koja pomaže razumjeti kako opasnosti svijeta u kojem živimo tako i ideološku pozadinu suvremenih društvenih procesa.[3]

Knjiga je doživjela 7 izdanja na hrvatskome jeziku počevši od 2005. (6 Verbumovih u prijevodu Aleksandra Marija Chwalowsky i jedan Stilusov u prijevodu Predraga Raosa).[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Gospodar svijeta : [roman / Robert Hugh Benson ; s engleskoga preveo Predrag Raos], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
  2. VerbumArhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2018. (Wayback Machine) Robert Hugh Benson (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
  3. a b c d Verbum Gospodar svijeta, IX. izdanje (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
  4. Gospodar svijeta : roman / Robert Hugh Benson ; [prijevod Aleksandra Marija Chwalowsky], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
  5. Rezultati pretraživanja. Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica tvrtke Verbum (http://www.verbum.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Verbum.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.