Gračani

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Gračani
Gračani na karti Hrvatska
Gračani
Gračani
Gračani na zemljovidu Hrvatske
Županija Grad Zagreb
Najbliži (veći) grad Zagreb
Zemljopisne koordinate 45°51′N 15°59′E / 45.85°N 15.98°E / 45.85; 15.98Koordinate: 45°51′N 15°59′E / 45.85°N 15.98°E / 45.85; 15.98
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno oko 7.000
Pošta 10000 Zagreb
Pozivni broj +385 1
Autooznaka ZG
Gracani pogled.JPG

Gračani su zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na sjevernom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti Podsljeme. Tradicionalno je taj prostor dio regije Prigorje. Gračani su smješteni na južnim obroncima Medvednice, točno ispod najvišeg vrha Sljemena do kojeg iz Gračana vodi cesta i (bivša) žičara. Gračani su u "rezidencijalnom" dijelu Zagreba, te u novije vrijeme dolazi mnogo doseljenika i grade se nove zgrade koje narušavaju tradicionalni izgled Gračana.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gračani su izvorno nastali kao naselje kmetova koji pripadaju slobodnom gradu Gradecu. Smatra se da i ime Gračani dolazi od imena Gradeca. Prvi put se spominju 1334. godine u popisu sela koja moraju plaćati desetinu Kaptolu. 1374. se spominje cesta koja vodi iz Gračana do crkve u Remetama. Gračani su uz Dediće bili najveće selo koje je pripadalo Gradecu, ali su se oko posjeda Gračana sporili Gradec, Kaptol, remetski pavlini i gospodari Medvedgrada. Gospodari Medvedgrada su često pljačkali Gračane. Postoje dokumenti da su u 16. st. kmetovi iz Gračana pripadali Medvedgradu, a ne Gradecu. 1590. je potres razorio Medvedgrad, te je nakon toga postignut sporazum kojim je dio gračanskih kmetova vraćen Gradecu.

Kmetovi u Gračanima su uzgajali voće, povrće i stoku za stanovnike grada, ali i obavljali različite poslove u gradu (posebno vezane za šumu i obradu drva). Posebno su značajni bili vinogradi na obroncima Medvednice.

Krajem 16. st. su Turci razorili Remete. Smatra se da su namjeravali osvojiti Medvedgrad i okružiti Zagreb. Zbog turske opasnosti su pobjegli mnogi stanovnici Gračana. Početkom 17. st. su u napuštene kuće naseljene izbjeglice iz Bihaća koji je pao pod Turke.

1848. se ukida kmetstvo i dotadašnji kmetovi postaju slobodni seljaci i vlasnici svojih kuća i posjeda. 1850. se ujedinjuju Gradec i Kaptol i stvara grad Zagreb koji se napretkom industrije u drugoj polovici 19. st. naglo širi. Stanovnici Gračana jačaju veze s gradom koji ima sve više potreba koje ispunjavaju seljaci iz okolice (prodaja voća i povrća, obrtnički radovi, posebno su značajne pralje koje peru gradsku robu na potocima). Postojali su i mlinovi na potocima. Takvi poslovi su osigurali egzistenciju stanovnicima Gračana.

Dom HSPD Podgorac

Početkom 20. st. se u Gračanima osniva škola (1904.) i Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac (1907. godine). Gračani su bili značajno uporište djelovanja Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića. 1927. je zbog političkih razloga sjedište seoske općine preseljeno u Remete i Gračani su izgubili status općine.

Godine 1945. VI. lička partizanska divizija "Nikola Tesla"., izvršila je strahovite zločine u Gračanima, pobivši prema sačuvanim dokumentima preko 800 hrvatskih vojnika, civila i domaćih Gračanaca. Danas se njima u spomen svake godine održava komemoracija pod nazivom "Dani sjećanja na komunističke zločine u Gračanima".

Grad Zagreb se u 20. stoljeću vrlo brzo širio, te su gradska naselja došla do samih Gračana koja su tako spojena sa samim gradom. Posljedica toga je da su 1950. Gračani izgubili status samostalne općine i pripojeni gradu Zagrebu, te su postali dio gradske općine Medveščak. Iste godine je sagrađena tramvajska pruga Mihaljevac-Dolje kojom su Gračani direkno povezani sa Zagrebom linijom 15 (prije linijom 21), a stanovnici grada su dobili tramvajsku vezu s Medvednicom. Počinje se graditi tunel kojim se planiralo povezati grad sa Zagorjem ispod Medvednice, ali je sve ostalo na kratkom tunelu ispod jednog brda. U 2. polovici 20. st. se Gračani sve više integriraju sa Zagrebom i lagano uklapaju u tkivo grada. Gračanci napuštaju tradicionalnu poljoprivredu kojom su se dotad bavili i sve više počinju raditi u gradu. Propadaju i stari mlinovi, od kojih su neki sačuvani. Zanimljivost je da je stari mlin na potoku Bliznecu pretvoren u župnu crkvu sv. Petra i Pavla Bešići, a mlinski kamen se i danas nalazi ispod oltara crkve.


Na području Gračana postoje dvije župe. Župa sv. Mihalja Gračani je osnovana 1983. godine, a istočni dijelovi Gračana su 2001. postali dio novoosnovane župe sv. Petra i Pavla u ulici Bešići. Prije su Gračani bili podijeljeni između župa sv. Franje Ksaverskog i Majke Božje Remetske.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Gračani su smješteni u podnožju Medvednice u submontanoj udolini okruženoj brežuljcima. Dolina je nastala radom brojnih potoka koji su milijunima godina odnosili materijal, a brežuljci su gorska rebra koja se pružaju s glavnog bila Medvednice. Preko Gračana prolazi rasjed koji se proteže južnim rubom Medvednice. Preko Gračana prolazi više potoka koji izviru na Medvednici (najvažniji su Gračanec, Pustodol, Bliznec i Topličica koji izvire iz termalnog vrela, te je voda u njemu topla).

Klima je u Gračanima vrlo ugodna. Ljeti je temperatura nešto niža nego u Zagrebu zbog višeg položaja i guste vegetacije. Ima i više padalina nego sam Zagreb. Zimi Medvednica štiti Gračane od hladnih vjetrova sa sjevera.

Gusta šumska vegetacija raste na obroncima Medvednice iznad Gračana. Prevladavaju hrast kitnjak, bukva i pitomi kesten, a u višim dijelovima postoji jela i smreka.

Župna crkva sv. Mihovila

Gračani su od Šestina odvojeni dolinom potoka Topličice koja nije izgrađena, ali su morfološki povezani sa susjednim naseljima Markuševec i Remete. Posebno je teško odrediti granicu Gračana i Markuševca (obično se smatra da prolazi potokom Crna Voda). Zanimljivo je da 16. meridijan prolazi točno između Gračana i Markuševca (između Crne Vode i Bačuna).

Danas u Gračane doseljava mnogo stanovnika iz Zagreba koji žele živjeti u prirodnom okruženju, a opet da su blizu grada. Nažalost, time Gračani postaju previše izgrađeni i gubi se stara slika idiličnog naselja okruženog bujnom vegetacijom. Smatra se da Gračani danas imaju oko 7.000 stanovnika.

Izvor[uredi VE | uredi]

Domagoj Novosel: Gračanska kronika, Zagreb 2008.