Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Koordinate 45°51′04″N 15°59′24″E / 45.851007596612°N 15.9899032115936°E / 45.851007596612; 15.9899032115936Koordinate: 45°51′04″N 15°59′24″E / 45.851007596612°N 15.9899032115936°E / 45.851007596612; 15.9899032115936
Arhitekt Hermann Bollé
Renoviran 1881.1882.
Religija Katoličanstvo
Patron Blažena Djevica Marija

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije[1] nalazi se u gradskom naselju Remete u sjevernom dijelu grada Zagreba, to je također i marijansko svetište.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi pisani trag o postojanju redovničke zajednice i crkve posvećene Majci Božjoj potječe iz 1288. Sagrađena je na mjestu koje prije nije bilo naseljeno, te su se ondje okupljali pustinjaci (eremiti, odatle ime Remete). Svetištem su upravljali pavlini. U 16. st. svetište su poharali Turci koji su preostale pavline odveli i ubili u Vugrovcu. Crkva je kasnije obnovljena i služila je od 1812. kao župna crkva za naselja sjeverno od Zagreba. 1880. je crkvu poharao Veliki potres, te je obnovljena pod nadzorom Hermanna Bolléa 1882., većim dijelom zahvaljujući sredstvima koje je osigurao, kao patron župe, nadbiskup Josip Mihalović.[3] Nakon Drugog svjetskog rata od 1963. svetištem upravljaju karmelićani.

Remete su glavno marijansko svetište grada Zagreba i nakon Marije Bistrice drugo po važnosti u središnjoj Hrvatskoj. Gospa Remetska nosi naslov Fidelissima Mater Advocata Croatiae Sanctissima Virgo Remetensis, tj. Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske Presveta Djevica Remetska, te su joj se kroz povijest molili i utjecali brojni hrvatski vladari i velikani. U crkvi postoje freske pavlinskog slikara Ivana Rangera koje su nažalost većim dijelom nastradale u potresu 1880. Prije potresa je crkva bila tako oslikana da je nazvana "hrvatska Sikstinska kapela".

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je zajedno sa samostanom zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[4]

Orgulje[uredi VE | uredi]

Ferdo Heferer izgradio je orgulje crkve oko 1900. godine kao op. 174. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C–f3
1. Bourdon 16′
2. Principal 8′
3. Lieblichgedeckt 8′
4. Regal 4′
5. Flöte 4′
6. Cornett IV
II. manual C–f3
7. Geigenprincipal 8′
8. Aeoline 8′
9. Dolcean 8′
Pedal C–d1
10. Subbass 16′
11. Principalbass 8′
12. Cellobass 8′

Spojevi: I-P, II-P, II-I.
Kolektivi: MF, F, 0.
Trakture su pneumatske s čunjićima.

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Župa Remete, objavljeno 30. srpnja 2012., pristupljeno 11. rujna 2014.
  2. Svetište Majke Božje Remetske, Remetsko je svetište stjecište brojnih vjernika. Hodočastili su u nj banovi, župani, biskupi, svećenici, redovnici, puk Božji. Za vrijeme svoga upravljanja zagrebačkom biskupijom biskup Borković je svake subote hodočastio u Remete, a isto je činio i biskup Emerik Esterhazy., pristupljeno 11. rujna 2014.
  3. Dragan Damjanovic. "Herman Bollé i restauracija župne (ranije pavlinske) crkve u Remetama nakon potresa 1880. godine (Herman Bollé and the Restauration of the Parish (previously Pauline) church in Remete after the Earthquake of 1880)". Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Nr. 35 (2011), 68, pages 69-85 pristupljeno 17. veljače 2019.
  4. Registar kulturnih dobara, Zagreb, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i samostan u Remetama, Oznaka dobra: Z-1316, pristupljeno 11. rujna 2014.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama