Gubaševo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gubaševo
Gubaševo na karti Hrvatska
Gubaševo
Gubaševo
Gubaševo na zemljovidu Hrvatske
Županija Krapinsko-zagorska županija
Općina/Grad Zabok
Zemljopisne koordinate 46°01′N 15°52′E / 46.02°N 15.86°E / 46.02; 15.86Koordinate: 46°01′N 15°52′E / 46.02°N 15.86°E / 46.02; 15.86
Pošta 49210 Zabok
Pozivni broj +385 049
Autooznaka KR
Gubaševo na karti Krapinsko-zagorska županija
Gubaševo
Gubaševo
Gubaševo na zemljovidu Krapinsko-zagorske županije
Grb obitelji Gubašoci.
Grb obitelji Gubašoci iz 15st.

Gubaševo je mjesto u Krapinsko-zagorskoj Županiji, 4,5 kilometara udaljeno od Zaboka.

Prema popisu stanovništva 2011. Gubaševo je imalo 262 stanovnika.

Poštanski broj je 49210, Gubaševo je u administrativnoj strukturi grada Zaboka od 1994. godine.


O mjestu - povijest[uredi VE | uredi]

Mjesto je u povijesti zabilježeno prije više stotina godina, točnije u 16. stoljeću pojavljuju se zemljišne knjige i zapisi iz doba sv. Rimskog Carstva, spominju se žitelji Andrija, Juraj, Katarina Gubassoczy, u to vrijeme je vladala "Germanizacija" (doba cara Josipa II, Austrija) Hrvatskih imena i prezimena te je jasno da se radi o obitelji plemića Gubaševački (pogledaj grb "Gubašoci", lokalni naziv "Gubašanci")

Također, iz povijesti su vidljive činjenice koje upućuju na stvarno postojanje obitelji Gubašoci, a to je udaja Katarine Gubašoci (rođ između 1578 - 1638 ) za Ivana Jelačića od Bužima (rođ. 1612), plemenitaša iz obitelji Hrvatskog Bana Josipa Jelačića (16. lis 1801) - oni su direktni pretci bana, ali 5 generacija unatrag (prapradjed- šukun djed - prabaka - šukun baka, po očevoj strani).

U današnjem Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti pohranjen dokument ,odnosno knjiga/svezak, pod nazivom Diplomatikai leveltar, Nr.104.179 – nastao prije više od 500 godina

Isprava nosi naslov Regestum factum super liberos pauperes et oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis (Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg poreza od jednog florena i deset denara, produženog u Godinu Gospodnju 1507. – Županija varaždinska). Taj popis pokriva područje od Varaždina, Lepoglave i Ivanca do Krapine, Zajezde, Krapinskih Toplica i Zaboka. U tom je svesku naveden Franz Gubassoczy, kao nositelj i prestavnik prezimena Gubassoczy a Ludovik II. je ovjerio taj dokument, u to vrijeme Hrvatska je bila u sastavu personalne unije sa Mađarskom, prethodnik Ludovika II. je Vladislav II. Jagelović

Nadalje, evidentirani su dokumenti poput:

-Sudski poziv za nasljednike Mizlina od Zaboka po ženskoj liniji radi povrata dobara u Gubaševu Baltazaru Zabokyju

-Izvješće Zagrebačkoga kaptola podneseno banu Žigmundu Erdődyju o sudskom pozivu upućenom nasljednicima Mizlina od Zaboka po ženskoj liniji (Pavlu i Jurju Gubašociju, Gašparu Gubašociju, Ivanu Jelačiću, Petru Benkov(t)iću, Doroteji Kurtić i drugim plemenitim osobama) temeljem njegova naloga i tužbe koju je protiv njih podigao Baltazar Zaboky zbog povrata dobara u Gubaševu koje su držali po pravu djevojačke četvrtine u njegovo vlasništvo; 1635.

-Posjedovni dio Barbare Kušević (rođ.Novak) u Grdencima, Gubaševu, Špičkovini i Prilesju

-Očitovanje Barbare Kušević (rođ. Novak) o predaji kmetova u Prilesju te svojeg posjedovnog dijela u Špičkovini, Prilesju, Grdencima, Gubaševu sa svime što im pripada Jurju Plemiću i njegovim nasljednicima za 100 rajnskih forinti uz pravo otkupa.

-U nastavku je očitovanje Ane Grošić o prijenosu svojeg prava na posjedima Gubaševo, Grdenci, Priležje i Špičkovina na Petra Novaka uz određene uvjete; 1680.

--Zalog dijela sjenokoše Petru i Baltazaru Novaku

-Očitovanje Jurja Pavlovića o zalogu dijela svoje sjenokoše Petru i Baltazaru Novaku za 9 ugarskih forinti u Gubaševu. (Sjenokoša se nalazila pri sjenokoši Ladislava Gubašocija i njegove sestre Kristine, supruge Ivana Puhakocija); 1651.

-Skupštine suposjednika dobara u Gubaševu -Raspodjela troškova za prokop potoka

-Svjedočanstvo posjednika dobara u Gubaševu o dogovoru glede međusobne raspodjele troškova za prokop potoka koji im je uzrokovao štetu; 1699.

- Dokazivanje posjedovnih prava -Očitovanje plemića iz okruga Gubaševo o dokazivanju svojih posjedovnih prava. Među njima je i Petar Novak koji je temeljio svoje posjedovno pravo na podrijetlu od Kristine Gubašoci, supruge Ivana Puhakocija; 1736.


Krajem 18.st zabilježen je požar u Gubaševu koji je uvelike utjecao na katastarsku raspodjelu čestica te daljnji "urbanistički razvoj" samog mjesta. Naime, većina ondašnjih stanovnika živjela je na brijegu samog mjesta. Radi se o posjedima koji su poznatiji kao posjedi obitelji pl. Kuljanić (Kulyanicz), te posjedima obitelji pl. Jelačić (Jellachic) i samih Gubašoci (Franjo, Ivan, Krsto, Mihovil, Petar, Janko/Joannes - biskup od Fünfkirchena, današnji grad Pečuh, Mađarska ), Hrastinski (najčešće prezime u Gubaševu), Tisanić (Tisanich), Znika (prezime se javlja još u 17st, u doba Katarine Gubašoci) , koji su bili naseljeni na brijegu u samome mjestu, nedaleko od kurije i vlastelinske kuće (obratiti pozornost na datume izgradnje kurije Kuljanić i kurije Augusta Tisanića) .

Požar je raselio ondašnje rezidente s područja "gornje ulice" te su vlastelini zemlju podno svog imanja darovali/prodali/dali u zakup lokalnim stanovnicima koji su nesretnim slučajem ostali bez domova. Sama raspodjela zemljišta govori o odnosu između vlastelina i lokalnog stanovništva, te se dojam o tim odnosima može steći proučavajući parcele dobivene na korištenje i koje su bile naseljavane. Većina današnjih kuća izgrađene su početkom 20st, a tragovi njihovih prethodnih, nastalih nakon spornog požara na prijelazu s 18st na 19st, evidentirani su u katastarskim spisima ondašnjeg kotara Klanjec (već nakon 1930tih, 20st), zajedno sa ucrtanim putevima između parcela, nazivima specifičnih lokaliteta (kolosjek/kolosek, pridjevi s prezimenima i sl.)

Ti podaci, nastali u jurisdikciji Jugoslavenskih katastarskih službenika većinom nisu digitalizirani niti objavljeni već su arhivirani u lokalnim katastarskim uredima i arhivima.

Sljedeći objavljeni zemljovid dostupni su u punoj inačici na niže navedenoj poveznici, a nastale su pod upravom :

Zemljovidi su dostupni online, izvor mapire.eu , screenshot Marko Stepić, 2019

Zemljopisni položaj, rijeke i obilježja[uredi VE | uredi]

Rijeka Krapina nastaje spajanjem njenih pritoka na području današnje idustrijske zone u Gubaševu (Krapinčica i Horvatska se spajaju u Krapinu)

Rijeka Horvatska (31km, Štruklec breg, Desinić) sa pritokom rijeke Kosteljine (37,5km) kod Jezera Klanječkog čini zapadnu granicu mjesta, kao i današnju podjelu općine Veliko Trgovišće i područja grada Zaboka

Potok Prosenik - pritok rijeke Horvatske koji izvire u Proseniku Začretskom i protječe kroz Prosenik Gubaševski i samo Gubaševo, nekad predstavljao među između Gubaševa i Martinišća

Također, međe između susjednih naselja, jasno su vidljive u povijesnim zemljovidima, gdje je vidljiva važnost koja se pridodaje Gubaševu kao mjestu na križanju prometnih pravaca još u ranijim godinama.

Gubaševo se nalazi na 140m nadmorske visine, južno od mjesta rasprostire se nizina uz rijeku Krapinu, sve do Zagreba, sjeverno je omeđeno brežuljcima, najviša točka u Gubaševu "Top", 210m


Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Većina djece pohađa novootvorenu (2018) područnu školu u Martinišću, no samo do IV razreda osnovne škole, a kasnije pohađaju Osnovnu školu Ksaver Šandor Đalski u Zaboku.

Također u sklopu novoizgrađene osnovne škole organizirane su grupe za vrtićki odgoj djece i odjel za predškolski odgoj.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Osim razvijene lokalne industrije obrade i prerade metala, Krapinsko Zagorska Županija je 2011. pokrenula projekt Krapinsko Zagorskog Aerodroma.

Sletna staza i popratna infrastruktura svojom površinom obuhvaća zapadni dio Gubaševskog polja, uz rijeku Horvatsku.

Odlična cestovna povezanost - direktan prilaz državnoj cesti D1, te povezanost sa D205 Zabok- Kumrovec također istiću Gubaševo kao neizostavan prometni čvor u Krapinsko Zagorskoj Županiji.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Gubaševo je imalo 262 stanovnika.


Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
330 358 376 376 357 328 302 292 289 297 312 338 259 245 253 262

Napomena: U 1981. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Pavlovec Zabočki te za taj dio sadrži podatke do 1971.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Gubaševo je imalo 245 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
98.36
Jugoslaveni
  
0.81
Srbi
  
0.40
neopredijeljeni
  
0.40
ukupno: 245


Popis 1910. - 328 stanovnika na popisu[uredi VE | uredi]

Ugostiteljska ponuda i mjesta koje možete posjetiti[uredi VE | uredi]

Dvorac Đalski - dom obitelji Đalski , mjesto rođenja i većine života Ksavera Šandora Đalskog u Gredicama, dvorac zaštićen UNESCO baštinom, potjeće iz 15st-16st, od obitelji Gjalski, neki od plemića Gjalski npr Janko I pl. Sandor de Gyala (16st), suprug Jelene pl. Sandor de Gyala , čiji su potomci bračnim vezama povezani sa obitelji Babić (5 generacija, Ljubomil Tito Josip Franjo Babić =Ksaver Šandor Đalski, Pisac, 1884, koji je po djedu s majčine strane uzeo svoje umjetničko ime) - danas je dvorac Đalski pretvoren u hotel i restaurant, te je dobar dio prostora otvoren za posjetitelje.

U razdoblju između dva svjetska rata, 1900-1950 dvorac Đalski je promjenio svoj izgled u odnosu na prvotno stanje iz 15-16st., pri čemu je jedan dio dodatnog krila dvorca, zajedno sa okolnim perivojem, šetalištem i parkom, te gospodarskim zgradama, konjušnicama i stajama za stoku - srušeno. U vrijeme razvoja Gubaševa, lokalne kuće koje datiraju iz tih godina građene su ostacima materijala srušenih objekata, gdje postoje pisani zapisi lokalnih stanovnika koji govore o količini cigle prevezene i utrošene na izgradnju kuća. Podaci o prvotnom stanju malo su poznati javnosti, isto kao detaljniji opis, no Ksaver Šandor Đalski naveo je nekoliko opisa u svojim djelima gdje opisuje okolinu samog dvorca i njegovu unutrašnjost. Također na starim katastarskim zemljovidima vidljive su gore navedeni gospodarski objekti, kao i ucrtan perivoj i šetalište.


Zaboky Selo - etno selo izgrađeno na brdu iznad Gubaševa prvenstveno namjenjeno da nudi ugostiteljsku ponudu koja može prikazati izgled kuća kakve su bile u 19st do sredine 20st. na području Krapinsko Zagorske Županije. Gradnja etno sela bila je otp. 2010, a sama lokacija nalazi se na 210m nadmorske visine (lok. Top), na brdu iznad Gubaševa, sa pogledom na jugoistočni dio, prema Jakovlju, Velikom Trgovišću, Zaprešiću i Zagrebu


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Izvori podataka i literatura[uredi VE | uredi]

  • Martina Borovčak [Povijest] Zabok u srednjem vijeku - Knjiga dostupna online pdf
  • Državni Arhiv Hrvatske :
  • Gubašoci (Gubassoczy), Franjo, sin Krste: 825/2438 – 2448;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Ivan, plemićki podsudac: 825/ 2457;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Katarina, supruga Ivana Jelačića: 825/481 – 485C;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Krsto: 825/2433;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Suzana: 825/2450, 2451;
  • Mato Grabar, Ostavština obitelji Jelačić. Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 53—75.



  1. - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.