Gubaševo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gubaševo
Gubaševo na karti Hrvatska
Gubaševo
Gubaševo
Gubaševo na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska županija
Općina/Grad Zabok
Zemljopisne koordinate 46°01′N 15°52′E / 46.02°N 15.86°E / 46.02; 15.86Koordinate: 46°01′N 15°52′E / 46.02°N 15.86°E / 46.02; 15.86
Pošta 49210 Zabok
Pozivni broj +385 049
Autooznaka KR
Gubaševo na karti Krapinsko-zagorska županija
Gubaševo
Gubaševo
Gubaševo na zemljovidu Krapinsko-zagorske županije
Gubaševo iz zraka.jpg
Pogled na Gubaševo iz zraka.
Grb obitelji Gubašoci iz 15st.

Gubaševo je mjesto u Krapinsko-zagorskoj Županiji, 4,5 kilometara udaljeno od Zaboka.

Prema popisu stanovništva 2011. Gubaševo je imalo 262 stanovnika.

Poštanski broj je 49210, Gubaševo je u administrativnoj strukturi grada Zaboka od 1994. godine.

O mjestu - povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto je u povijesti zabilježeno prije više stotina godina, točnije u 16. stoljeću pojavljuju se zemljišne knjige i zapisi iz doba sv. Rimskog Carstva, spominju se žitelji Andrija, Juraj, Katarina Gubassoczy, u to vrijeme je vladala "Germanizacija" (doba cara Josipa II, Austrija) Hrvatskih imena i prezimena te je jasno da se radi o obitelji plemića Gubaševački (pogledaj grb "Gubašoci", lokalni naziv "Gubašanci")

Također, iz povijesti su vidljive činjenice koje upućuju na stvarno postojanje obitelji Gubašoci, a to je udaja Katarine Gubašoci (rođ između 1578 - 1638 ) za Ivana Jelačića od Bužima (rođ. 1612), plemenitaša iz obitelji Hrvatskog Bana Josipa Jelačića (16. lis 1801) - oni su direktni predci bana, ali 5 generacija unatrag (prapradjed- šukun djed - prabaka - šukun baka, po očevoj strani).

U današnjem Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti pohranjen dokument ,odnosno knjiga/svezak, pod nazivom Diplomatikai leveltar, Nr.104.179 – nastao prije više od 500 godina

Isprava nosi naslov Regestum factum super liberos pauperes et oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis (Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg poreza od jednog florena i deset denara, produženog u Godinu Gospodnju 1507. – Županija varaždinska). Taj popis pokriva područje od Varaždina, Lepoglave i Ivanca do Krapine, Zajezde, Krapinskih Toplica i Zaboka. U tom je svesku naveden Franz Gubassoczy, kao nositelj i prestavnik prezimena Gubassoczy (lok. Gubaševečki) ,a Ludovik II. je ovjerio taj dokument, u to vrijeme Hrvatska je bila u sastavu personalne unije sa Mađarskom, prethodnik Ludovika II. je Vladislav II. Jagelović

Nadalje, evidentirani su dokumenti poput:

-Sudski poziv za nasljednike Mizlina od Zaboka po ženskoj liniji radi povrata dobara u Gubaševu Baltazaru Zabokyju

-Izvješće Zagrebačkoga kaptola podneseno banu Žigmundu Erdődyju o sudskom pozivu upućenom nasljednicima Mizlina od Zaboka po ženskoj liniji (Pavlu i Jurju Gubašociju, Gašparu Gubašociju, Ivanu Jelačiću, Petru Benkov(t)iću, Doroteji Kurtić i drugim plemenitim osobama) temeljem njegova naloga i tužbe koju je protiv njih podigao Baltazar Zaboky zbog povrata dobara u Gubaševu koje su držali po pravu djevojačke četvrtine u njegovo vlasništvo; 1635.

-Posjedovni dio Barbare Kušević (rođ.Novak) u Grdencima, Gubaševu, Špičkovini i Prilesju

-Očitovanje Barbare Kušević (rođ. Novak) o predaji kmetova u Prilesju te svojeg posjedovnog dijela u Špičkovini, Prilesju, Grdencima, Gubaševu sa svime što im pripada Jurju Plemiću i njegovim nasljednicima za 100 rajnskih forinti uz pravo otkupa.

-U nastavku je očitovanje Ane Grošić o prijenosu svojeg prava na posjedima Gubaševo, Grdenci, Priležje i Špičkovina na Petra Novaka uz određene uvjete; 1680.

--Zalog dijela sjenokoše Petru i Baltazaru Novaku

-Očitovanje Jurja Pavlovića o zalogu dijela svoje sjenokoše Petru i Baltazaru Novaku za 9 ugarskih forinti u Gubaševu. (Sjenokoša se nalazila pri sjenokoši Ladislava Gubašocija i njegove sestre Kristine, supruge Ivana Puhakocija); 1651.

-Skupštine suposjednika dobara u Gubaševu -Raspodjela troškova za prokop potoka

-Svjedočanstvo posjednika dobara u Gubaševu o dogovoru glede međusobne raspodjele troškova za prokop potoka koji im je uzrokovao štetu; 1699.

- Dokazivanje posjedovnih prava -Očitovanje plemića iz okruga Gubaševo o dokazivanju svojih posjedovnih prava. Među njima je i Petar Novak koji je temeljio svoje posjedovno pravo na podrijetlu od Kristine Gubašoci, supruge Ivana Puhakocija; 1736.


Krajem 18.st zabilježen je požar u Gubaševu koji je uvelike utjecao na katastarsku raspodjelu čestica te daljnji "urbanistički razvoj" samog mjesta. Naime, većina ondašnjih stanovnika živjela je na brijegu samog mjesta. Radi se o posjedima koji su poznatiji kao posjedi obitelji pl. Kuljanić (Kulyanicz), te posjedima obitelji pl. Jelačić (Jellachic) i samih Gubašoci (Gubaševečki Franjo, Ivan, Krsto, Mihovil, Petar, Janko/Jan/Joannes katolički biskup, Katarina), Hrastinski (najčešće prezime u Gubaševu), Tisanić (Tisanich), Znika (prezime se javlja još u 17st, u doba Katarine Gubašoci) , koji su bili naseljeni na brijegu u samome mjestu, nedaleko od kurije i vlastelinske kuće (obratiti pozornost na datume izgradnje kurije Kuljanić i kurije Augusta Tisanića) .

Požar je raselio ondašnje rezidente s područja "gornje ulice" te su vlastelini zemlju podno svog imanja darovali/prodali/dali u zakup lokalnim stanovnicima koji su nesretnim slučajem ostali bez domova. Sama raspodjela zemljišta govori o odnosu između vlastelina i lokalnog stanovništva, te se dojam o tim odnosima može steći proučavajući parcele dobivene na korištenje i koje su bile naseljavane. Većina današnjih kuća izgrađene su početkom 20st, a tragovi njihovih prethodnih, nastalih nakon spornog požara na prijelazu s 18st na 19st, evidentirani su u katastarskim spisima ondašnjeg kotara Klanjec (već nakon 1930tih, 20st), zajedno sa ucrtanim putevima između parcela, nazivima specifičnih lokaliteta (kolosjek/kolosek, pridjevi s prezimenima i sl.)

Ti podaci, nastali u jurisdikciji Jugoslavenskih katastarskih službenika većinom nisu digitalizirani niti objavljeni već su arhivirani u lokalnim katastarskim uredima i arhivima.

Sljedeći objavljeni zemljovid dostupni su u punoj inačici na niže navedenoj poveznici, a nastale su pod upravom :

Zemljovidi su dostupni online, izvor mapire.eu , screenshot Marko Stepić, 2019

Zemljopisni položaj, rijeke i obilježja[uredi | uredi kôd]

Rijeka Krapina nastaje spajanjem njenih pritoka na području današnje idustrijske zone u Gubaševu (Krapinčica i Horvatska se spajaju u Krapinu)

Rijeka Horvatska (31km, Štruklec breg, Desinić) sa pritokom rijeke Kosteljine (37,5km) kod Jezera Klanječkog čini zapadnu granicu mjesta, kao i današnju podjelu općine Veliko Trgovišće i područja grada Zaboka

Potok Prosenik - pritok rijeke Horvatske koji izvire u Proseniku Začretskom i protječe kroz Prosenik Gubaševski i samo Gubaševo, nekad predstavljao među između Gubaševa i Martinišća

Također, međe između susjednih naselja, jasno su vidljive u povijesnim zemljovidima, gdje je vidljiva važnost koja se pridodaje Gubaševu kao mjestu na križanju prometnih pravaca još u ranijim godinama.

Gubaševo se nalazi na 140m nadmorske visine, južno od mjesta rasprostire se nizina uz rijeku Krapinu, sve do Zagreba, sjeverno je omeđeno brežuljcima, najviša točka u Gubaševu "Top", 210m

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Većina djece pohađa novootvorenu (2018) područnu školu u Martinišću, no samo do IV. razreda osnovne škole, a kasnije pohađaju Osnovnu školu Ksaver Šandor Đalski u Zaboku.

Također u sklopu novoizgrađene osnovne škole organizirane su grupe za vrtićki odgoj djece i odjel za predškolski odgoj.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Osim razvijene lokalne industrije obrade i prerade metala, Krapinsko Zagorska Županija je 2011. pokrenula projekt Krapinsko Zagorskog Aerodroma.

Sletna staza i popratna infrastruktura svojom površinom obuhvaća zapadni dio Gubaševskog polja, uz rijeku Horvatsku.

Odlična cestovna povezanost - direktan prilaz državnoj cesti D1, te povezanost sa D205 Zabok- Kumrovec također ističu Gubaševo kao neizostavan prometni čvor u Krapinsko Zagorskoj Županiji.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Gubaševo je imalo 262 stanovnika.


Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
330 358 376 376 357 328 302 292 289 297 312 338 259 245 253 262

Napomena: U 1981. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Pavlovec Zabočki te za taj dio sadrži podatke do 1971.

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Gubaševo je imalo 245 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
98.36
Jugoslaveni
  
0.81
Srbi
  
0.40
neopredijeljeni
  
0.40
ukupno: 245


Popis 1910. - 328 stanovnika na popisu[uredi | uredi kôd]

Ugostiteljska ponuda i mjesta koje možete posjetiti[uredi | uredi kôd]

Dvorac Đalski - dom obitelji Đalski , mjesto rođenja i većine života Ksavera Šandora Đalskog u Gredicama, dvorac zaštićen UNESCO baštinom, potjeće iz 15st-16st, od obitelji Gjalski, neki od plemića Gjalski npr Janko I pl. Sandor de Gyala (16st), suprug Jelene pl. Sandor de Gyala , čiji su potomci bračnim vezama povezani sa obitelji Babić (5 generacija, Ljubomil Tito Josip Franjo Babić =Ksaver Šandor Đalski, Pisac, 1884, koji je po djedu s majčine strane uzeo svoje umjetničko ime) - danas je dvorac Đalski pretvoren u hotel i restaurant, te je dobar dio prostora otvoren za posjetitelje.

Obitelj Gubaševečki / Gubašoci su prvi vlasnici imanja, po kojem je i samo mjesto Gubaševo dobilo ime. Prije izgradnje samog dvorca, koji je nastao u njihovo vrijeme (1500+) obitelj Gubašoci je obitavala u drvenoj kuriji na imanju na kojem se nalazi i sam dvorac. Gradnju dvorca započela je obitelj Gubašoci, surađujući pritom sa susjednim vlastelinima i plemenitašima poput obitelji Zaboky (obitelj Baltazara Zabokya).

U razdoblju između dva svjetska rata, 1900-1950 dvorac Đalski je promjenio svoj izgled u odnosu na prvotno stanje iz 15-16st., pri čemu je jedan dio dodatnog krila dvorca, zajedno sa okolnim perivojem, šetalištem i parkom, te gospodarskim zgradama, konjušnicama i stajama za stoku - srušeno. U vrijeme razvoja Gubaševa, lokalne kuće koje datiraju iz tih godina građene su ostacima materijala srušenih objekata, gdje postoje pisani zapisi lokalnih stanovnika koji govore o količini cigle prevezene i utrošene na izgradnju kuća. Podaci o prvotnom stanju malo su poznati javnosti, isto kao detaljniji opis, no Ksaver Šandor Đalski naveo je nekoliko opisa u svojim djelima gdje opisuje okolinu samog dvorca i njegovu unutrašnjost. Također na starim katastarskim zemljovidima vidljive su gore navedeni gospodarski objekti, kao i ucrtan perivoj i šetalište.


Zaboky Selo - etno selo izgrađeno na brdu iznad Gubaševa prvenstveno namjenjeno da nudi ugostiteljsku ponudu koja može prikazati izgled kuća kakve su bile u 19st do sredine 20st. na području Krapinsko Zagorske Županije. Gradnja etno sela bila je otp. 2010, a sama lokacija nalazi se na 210m nadmorske visine (lok. Top), na brdu iznad Gubaševa, sa pogledom na jugoistočni dio, prema Jakovlju, Velikom Trgovišću, Zaprešiću i Zagrebu

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori podataka i literatura[uredi | uredi kôd]

  • Martina Borovčak [Povijest] Zabok u srednjem vijeku - Knjiga dostupna online pdf
  • Državni Arhiv Hrvatske :
  • Gubašoci (Gubassoczy), Franjo, sin Krste: 825/2438 – 2448;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Ivan, plemićki podsudac: 825/ 2457;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Katarina, supruga Ivana Jelačića: 825/481 – 485C;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Krsto: 825/2433;
  • Gubašoci (Gubassoczy), Suzana: 825/2450, 2451;
  • Mato Grabar, Ostavština obitelji Jelačić. Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 53—75.