Zabok

Koordinate: 46°02′N 15°55′E / 46.03°N 15.92°E / 46.03; 15.92
Izvor: Wikipedija
Zabok
Flag of Zabok design.gif
Zastava Zaboka
Zabok (grb).gif
Grb Zaboka
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska
Površina
 - ukupna 34,88 km2
Nadmorska visina 151 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8.994 stan.
 - ukupna gustoća 257,85 stan./km2
Broj stanovnika
Zabok, Krapinsko-zagorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bračak 36 21 18
Bregi Zabočki 229 257 81
Dubrava Zabočka 595 591 574
Grabrovec 655 607
Grdenci 479 459 439
Gubaševo 253 262 258
Hum Zabočki 457 457 445
Jakuševec Zabočki 383 364 344
Lug Zabočki 535 585 580
Martinišće 360 338 279
Pavlovec Zabočki 618 605 576
Prosenik Gubaševski 175 155 160
Prosenik Začretski 191 158 130
Repovec 340 312 293
Tisanić Jarek 342 345 330
Zabok 2859 2714 3408
Špičkovina 858 764 741

Ukupno
[uredi]
9365 8994 8656
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Ivan Hanžek (SDP)
Gradska naselja 17 naselja
Dan grada 22. svibnja
Poštanski broj 49210
Pozivni broj +385 (0)49
Autooznaka KR
Službena stranica www.zabok.hr
Zemljovid
Zabok na karti Hrvatska
Zabok
Zabok
Zabok na zemljovidu Hrvatske

Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.

Naselja u sastavu Grada Zaboka[uredi | uredi kôd]

Grad se sastoji od 17 naselja:

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Površina grada iznosi 34 km2.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2011. godine Zabok ima 8.994 stanovnika.

Grad Zabok: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3195
3708
4086
4664
4978
5558
5422
6025
6852
6990
7583
8696
9002
9394
9365
8994
8656
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Zabok. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Zabok: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
281
319
361
511
566
600
610
681
1020
1149
1454
2331
2557
2881
2859
2714
3408
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1953. sadrži podatke za bivše naselje Trebež koje je tih godina bilo odvojeno iskazano. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Upravu čini gradonačelnik i gradsko vijeće.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naziv Zabok po prvi put se spominje 1335. godine u dokumentu kojim je hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert darovao Zabok Petru, sinu Nuzlina.[1]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zabok
Željeznički kolodvor prije obnove i elektrifikacije

Geografski položaj Zaboku daje velike mogućnosti gospodarskog razvoja. Nalazi se u srcu Hrvatskog zagorja uz autocestu Zagreb - Macelj (na pola sata vožnje od Zagreba) i centralno je željezničko čvorište županije. Prema ostvarenom putničkom prometu zabočki je kolodvor među najvažnijima u Hrvatskoj. U Zaboku postoji gospodarska zona sa svom infrastrukturom.

Sve do osamostaljenja Hrvatske, Zabok je imao jaku tekstilnu industriju koja je sada opsegom znatno smanjena i djeluje u teškim uvjetima. Osim tekstilne industrije, postoji tvornica rasvjetnih tijela, a nove proizvodne pogone otvorili su Dunapack, za proizvodnju valovitog katona i M-profil za proizvodnju metalnih konstrukcija.

Postoji i cijeli niz manjih uslužnih tvrtki poput auto-salona, servisa i sl., a velik je broj i manjih proizvodno-uslužnih obrta.

U Zaboku djeluju i tvrtke bitne za razvoj zabočkog, ali i šireg zagorskog područja. To su Hrvatska elektroprivreda, DP Zabok; Zagorski vodovod; Zagorski metalac, za distribuciju prirodnog plina; Hrvatski Telekom- telekomunikacijski centar Zabok, Fina, Porezna uprava, Javni bilježnik, Fond mirov. i zdravstva, Prekršajni i Općinski sud, Policijska uprava itd.

U Zaboku poslovnice ima sedam banaka (Zagrebačka, Privredna, Splitska, Erste, Samoborska, RBA i OTP-u Konzumu) i nekoliko osiguravajućih društava.

Znamenite osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkva Sv. Jelene (1805. god)
  • Dvorac Gjalski
  • Dvorac Bračak
  • Kapela sv. Antuna

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • OŠ Ksavera Šandora Gjalskog
  • Osnovna glazbena škola pri OŠ K. Š. Gjalskog
  • Srednja škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
  • Srednja škola Zabok
  • Gimnazija A.G.Matoš
  • Fakultet informatike
  • Fakultet turističkog menadžmenta
  • Visoka poslovna škola

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Pučko otvoreno učilište
  • Gradska Knjižnica K. Š. Gjalskog
  • Radio Zabok
  • Pjevački zbor "Gjalski"
  • Gradski puhački orkestar "Zabok"
  • Kulturno Umjetničko Društvo "Zabok"
  • Dani Ksavera Šandora Gjalskog
  • Udruga Mraz
  • Građanska organizacija za kulturu GOKUL

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Atletski klub Zabok
  • Budokai klub BTI Zabok
  • ‘Đidara’ Zabok
  • Košarkaški klub Zabok
  • Košarkaški klub Ksaver
  • Kuglaški klub Zabok
  • Lovačko društvo ‘Trčka’
  • Motostart jet-ski klub
  • Moto-sportski klub Zabok
  • Moto klub ‘Zagorje’
  • Ninjutsu klub Zabok (www.ninja-zabok.hr)
  • NK Mladost Zabok
  • NK ‘Đalski’, Gubaševo (www.nk-djalski.com)
  • NK ‘Rudar’ Dubrava Zabočka
  • Old timer klub Zabok
  • Planinarsko društvo "Zagorske steze"
  • Ribolovno društvo ‘Linjak’
  • Ribolovno društvo ‘Som’
  • Ribolovno društvo ‘Žabec’
  • ŠRD Zabok
  • Streljačko društvo ‘Tekstilac’
  • Šahovski klub ‘Polet’
  • Ski klub Slalom (www.slalom.hr)
  • Sportsko rekreativno društvo ‘Telekomunikacije Zabok’
  • Stolnoteniski klub Zabok
  • Teniski klub ‘Đalski’
  • Ženski rukometni klub

Na motocross stazi "Vučak" povremeno se održavaju utrke FIM Svjetskog prvenstva u motocrossu, pod nazivom FIM Croatian Motocross Grand Prix te utrke Svjetskog prvenstva u motokrosu za prikoličare.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Borovčak, Martina. 28. listopada 2016. Zabok u srednjem vijeku. Pro tempore : časopis studenata povijesti (10–11): 211–235. ISSN 1334-8302

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zabok