Zabok

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zabok
Zabok (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8.994 stan.
Gradonačelnik Ivan Hanžek (SDP)
Poštanski broj 49210
Zemljovid
Zabok na karti Hrvatska
Zabok
Zabok
Zabok na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 46°02′N 15°55′E / 46.03°N 15.92°E / 46.03; 15.92

Zabok je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad se sastoji od 17 naselja: Bračak, Bregi Zabočki, Dubrava Zabočka, Grabrovec, Grdenci, Gubaševo, Hum Zabočki, Jakuševec Zabočki, Lug Zabočki, Martinišće, Pavlovec Zabočki, Prosenik Gubaševski, Prosenik Začretski, Repovec, Špičkovina, Tisanić Jarek.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Površina grada iznosi 34 km2.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2011. godine Zabok ima 8.994 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

Upravu čini gradonačelnik i gradsko vijeće.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ime Zabok javlja se u do sada poznatim dokumentima prvi puta godine 1335. u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. kojom, prema preporuci slavonskog bana Mikca, daruje posjed Zabok Petru, sinu Nuzlina, jer je dotadašnji vlasnik Samson umro bez nasljednika.

Darovnicu je proveo ban Mikac, a 1345. potvrdio ju je i nasljednik kralja Karla, kralj Ljudevit I. Nasljednici Petra Nuzlinovog služili su se predikatom de Zabok da bi se negdje u XV. stoljeću počeli služiti imenom Zaboky de Zabok.

Taj nam podatak ujedno dokazuje da toponim Zabok ne potječe od imena obitelji vlasnika posjeda, već obrnuto, obitelj je stekla ime po posjedu. To je konačno i razumljivo i prihvatljivo, jer stara hrvatska riječ bok između ostalog označava i istaknutu okuku riječnog toka.

Budući da se posjed Zabok nalazio upravo na unutrašnjoj strani velikog luka rijeke Krapinice, dakle za bokom, može se logično zaključiti da je područje posjeda dobilo ime Zabok, to prije što se upravo na tom mjestu, ispod kapelice Sv. Antuna, nalazio i stari drveni kaštel obitelji Zaboky.

Kasnijim podjelama između Petrovih nasljednika, posjed se smanjuje i stvaraju se novi, manji posjedi: Gredice na jugu, kao i Prilesje, danas Bračak, na istoku.

Novi gospodari podižu i svoje male dvorce-kurije. Posljednji muški potomak porodice Zaboky - Baltazar, uspio je dotadašnju podružnicu župe Sv. Križa u Začretju uzdići u rang župe Sv. Jelene Križarice (30. travnja 1658.).

Poslije njegove smrti, oko 1660., posjed Zabok, kao i kolatorsko pravo nad župom, dolazi u vlasništvo njegovog zeta Baltazara Vojkovića od Klokoča.

Sigismund Vojković -Vojkffy započeo je 1782. gradnju župne crkve na današnjem mjestu. Crkva je dovršena 1805. Tokovi riječnih dolina uvjetovali su razvoj prometnica koje su svoje sjecište imale upravo u blizini nove crkve, a kako je ukinućem kmetstva bio omogućeni siromašnijim slojevima pučanstva slobodan izbor mjesta stanovanja, duž puteva koji su od starih centara Kaštela, Gredica i Bračaka vodili prema novom središtu oko crkve, postepeno su nicale kuće i stvarao se novi Zabok.

Godine 1857. Zabok je bio malo naselje s 281 stanovnikom. Tek 1910. godine broj stanovnika penje se na 600, a nakon Drugoga svjetskog rata, 1948. godine, kad započinje i intenzivna industrijalizacija i naseljavanje Zaboka, broj stanovnika prelazi 6000. Prema rastu broja stanovnika između 1890. i 1910. godine, može se zaključiti o napretku naselja. U ovome razdoblju i ljevkasto proširenje pred crkvom počelo je poprimati formu trga. Nakon izgradnje željezničke pruge kroz Zagorje 1886. godine, u Zaboku je formirano i drugo prostorno žarište, uz željeznički kolodvor, gdje se nalazilo i sajmište. Područje na kojemu se nalazila tekstilna industrija ZIVT u današnjem se prostoru grada Zaboka predstavlja središnji gradski prostor. U međuratnome razdoblju uz kolodvor je sagrađena tvornica tekstila (ZIVT), čiji jezačetnik Milan Prpić, što će biti začetak industrijalizacije, intenzivirane u poslijeratnome razdoblju.

Zabok je dobio status grada 1993.g., a do tada je bio sjedište bivše Općine Zabok u čijem sastavu su bila naselja: Zabok, Bedekovčina, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i SvetiKriž Začretje.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zabok

Geografski položaj Zaboku daje velike mogućnosti gospodarskog razvoja. Nalazi se u srcu Hrvatskog zagorja uz autocestu Zagreb - Macelj (na pola sata vožnje od Zagreba) i centralno je željezničko čvorište županije. Prema ostvarenom putničkom prometu zabočki je kolodvor među najvažnijima u Hrvatskoj. U Zaboku postoji gospodarska zona sa svom infrastrukturom.

Sve do osamostaljenja Hrvatske, Zabok je imao jaku tekstilnu industriju koja je sada opsegom znatno smanjena i djeluje u teškim uvjetima. Osim tekstilne industrije, postoji tvornica rasvjetnih tijela, a nove proizvodne pogone otvorili su Dunapack, za proizvodnju valovitog katona i M-profil za proizvodnju metalnih konstrukcija.

Postoji i cijeli niz manjih uslužnih tvrtki poput auto-salona, servisa i sl., a velik je broj i manjih proizvodno-uslužnih obrta. Jedna on najvećih uslužnih tvrtki razvila je u Zaboku najveći regionalni poslovno trgovački centar City Park Zabok. To je projekt koji je revitalizirao je jednu od posrnulih tekstilnih tvrtki u najveće gospodarsko i trgovačko središte županije. Unutar njega je smješten županijski najprometniji autobusni kolodvor. Uz dobru prometnu povezanost i obilje trgovačkih sadržaja ima izuzetno razvijeno ugostiteljstvo u kojem prednjači City Caffe. Korisnicima i turistima nude se i sportski sadržaji u fitness-u te usluge wellnessa i kuglane. Tu se nalaze oftamološka i stomatološka poliklinika, veliki broj projektnih i razvojnih tvrtki, ljekarna te sjedišta svih važnijih lokalnih i županijskih institucija poput Gradonačelnika i gradske uprave te županinskog zavoda za javno zdrastvo. Svoju poslovnicu u centru ima nekoliko osiguravateljskih društava i banka.

U Zaboku djeluju i tvrtke bitne za razvoj zabočkog, ali i šireg zagorskog područja. To su Hrvatska elektroprivreda, DP Zabok; Zagorski vodovod; Zagorski metalac, za distribuciju prirodnog plina; Hrvatski Telekom- telekomunikacijski centar Zabok, Fina, Porezna uprava, Javni bilježnik, Fond mirov. i zdravstva, Prekršajni i Općinski sud, Policijska uprava itd.

U Zaboku poslovnice ima sedam banaka (Zagrebačka, Privredna, Splitska, Erste, Samoborska, RBA, SberBank u središtu grada i OTP-u Konzumu) i nekoliko osiguravajućih društava.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkva Sv. Jelene (1805. god)
  • Dvorac Gjalski
  • Dvorac Bračak
  • Kapela sv. Antuna

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Ksavera Šandora Gjalskog
  • Osnovna glazbena škola pri OŠ K. Š. Gjalskog
  • Srednja škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
  • Srednja škola Zabok
  • Gimnazija A.G.Matoš
  • Fakultet informatike
  • Fakultet turističkog menadžmenta
  • Visoka poslovna škola

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Pučko otvoreno učilište
  • Gradska Knjižnica K. Š. Gjalskog
  • Radio Zabok
  • Pjevački zbor "Gjalski"
  • Gradski puhački orkestar "Zabok"
  • Kulturno Umjetničko Društvo "Zabok"
  • Dani Ksavera Šandora Gjalskog
  • Udruga Mraz
  • Građanska organizacija za kulturu GOKUL

Šport[uredi VE | uredi]

  • Budokai klub BTI Zabok
  • ‘Đidara’ Zabok
  • Košarkaški klub Zabok
  • Košarkaški klub Ksaver
  • Kuglaški klub Zabok
  • Lovačko društvo ‘Trčka’
  • Motostart jet-ski klub
  • Moto-sportski klub Zabok
  • Moto klub ‘Zagorje’
  • Ninjutsu klub Zabok (www.ninja-zabok.hr)
  • NK Mladost Zabok
  • NK ‘Đalski’, Gubaševo (www.nk-djalski.com)
  • NK ‘Rudar’ Dubrava Zabočka
  • Old timer klub Zabok
  • Planinarsko društvo "Zagorske steze"
  • Ribolovno društvo ‘Linjak’
  • Ribolovno društvo ‘Som’
  • Ribolovno društvo ‘Žabec’
  • ŠRD Zabok
  • Streljačko društvo ‘Tekstilac’
  • Šahovski klub ‘Polet’
  • Ski klub Slalom (www.slalom.hr)
  • Sportsko rekreativno društvo ‘Telekomunikacije Zabok’
  • Stolnoteniski klub Zabok
  • Teniski klub ‘Đalski’
  • Ženski rukometni klub

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zabok