Krapinsko-zagorska županija
Koordinate: 46°06′29″N 15°58′16″E / 46.108°N 15.971°E
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | ![]() | ||||
Sjedište županije | Krapina | ||||
Površina | 1.229 km2 | ||||
Broj stanovnika (2011.) | 132.892 stanovnika[1] | ||||
Gustoća stanovništva | 108,13 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 7 | ||||
Broj općina | 25 | ||||
Broj naselja | 423 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-02 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)49 | ||||
Župan | Željko Kolar (SDP) | ||||
Službene stranice | http://www.kzz.hr/ | ||||
![]() |
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]
Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.
- Općine:
- Bedekovčina
- Budinščina
- Desinić
- Đurmanec
- Gornja Stubica
- Hrašćina
- Hum na Sutli
- Jesenje
- Konjščina
- Kraljevec na Sutli
- Krapinske Toplice
- Kumrovec
- Lobor
- Mače
- Marija Bistrica
- Mihovljan
- Novi Golubovec
- Petrovsko
- Radoboj
- Stubičke Toplice
- Sveti Križ Začretje
- Tuhelj
- Veliko Trgovišće
- Zagorska Sela
- Zlatar Bistrica.
Popis stanovništva 2001.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 98.4 %, Slovenci 0.3 %, Srbi 0.2 % i drugi.
Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera. U urbaniziranom području općina i gradova živi oko 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika županije. Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbaniziranim naseljima dok se u seoskim naseljima bilježi smanjenje broja stanovnika.
Županijska uprava[uredi | uredi kôd]
Županijska skupština ima 45 članova. Dužnost župana obnaša Željko Kolar.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.
Županija Krapinsko-zagorska graniči :
- na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
- na zapadu s Republikom Slovenijom
- na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
- na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.
Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.
Klimatska obilježja[uredi | uredi kôd]
Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.
- Temperatura zraka
Najveće temperature koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10°C zabilježene su u siječnju (–20,5°C), veljači (–22°C), ožujku (–15,5°C) i prosincu (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.
- Padaline
Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.
- Magla
Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).
- Vjetar
U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Razvijena prerađivačka industrija.
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Tjedan kajkavske kulture Krapina
- Glumački festival u Krapini - GFUK
- Ljeto u Krapini
- Mali "Kaj" Krapina
- Zagorska krijesnica Krapina
- Svečanosti kajkavske popevke Krapina
- Tjedan kulture, zabave i športa Sv. Križ Začretje
- Branje grojzdja Pregrada
- Tabor film festival - International short film festival - www.taborfilmfestival.com- Desinić i Zabok
- Dani Ksavera Šandora Gjalskog
- Dani Franje Horvata Kiša u Loboru, odabir najboljeg hrvatskog putopisa
- Dani kajkavske riječi u Zlataru
- Keglevićeva straža Kostel
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Krapinski pračovjek
- Zagorska željeznička magistrala
- Zagorska demokratska stranka
- Zagorska juha
- Zagorski štrukli
- Sjeverna Hrvatska
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |