Gvozden Flego

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gvozden Flego
Gvozden Flego
Zapadna filozofija
Suvremena filozofija
Rođenje 1. travnja 1946., Zagreb
Škola/tradicija Praxis filozofija/Kontinentalna filozofija
Glavni interesi Filozofija društva
Utjecaji Karl Marx, Jürgen Habermas, Gajo Petrović, Milan Kangrga

Gvozden Srećko Flego (Zagreb, 1. travnja 1946.), hrvatski filozof i političar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao filozofiju 1983. godine, boravio na nekoliko stručnih usavršavanja u inozemstvu, stipendist Kluba Hrvatskih Humboldtovaca (1978.-1979.)

Član redakcija časopisa: "Praxis", "Kulturni radnik", "Filozofska istraživanja", "Synthesis philosophica" (1971.-91.); asistent, docent pa izvanredni i redoviti prof. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1974.-); tajnik (1976.-78.) potom predsjednik (1984.-86.) Hrvatskog filozofskog društva; suosnivač i ko-urednik različitih biblioteka; suorganizator i organizator više od desetak međunarodnih filozofskih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu; kodirektor 13 sesija međunarodnih poslijediplomskih tečajeva u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (1984.-2002.); međunarodni suradnik Collège International de Philosophie (Paris, 1992.-98.); član pa predsjednik Komisije za visoko obrazovanje Instituta otvoreno društvo Hrvatska (1994.-2000.); član međunarodnog Izvršnog odbora Higher Education Support Program (HESP), Open Society Institute (OSI), Budimpešta/New York, u kojem obavlja različite funkcije (1994.-8.); gostujući profesor na Central European University, Budimpešta (1995.-6.).

Bio je šef Katedre za političku i socijalnu filozofiju te filozofsku antropologiju, Odsjek za filozofiju (1997.-2002.); član međunarodnog Savjeta Interuniverzitetskog centra (IUC), Dubrovnik (1998.-2002., 2004.-); član pa predsjednik (1998.-2002.) Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti (HUDHZ); član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora (2000.-2.); vanjski član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora (2001.-2002.); direktor 1. clustera poslijediplomskog studija The European Regional Master in Democracy and Human Rights in South-East Europe, Sarajevo - Bologna (2000.-); ministar znanosti i tehnologije (2002.-3.).

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Knjige

Autorske knjige

  • U ime erosa, Zagreb: Naprijed, (1991).
  • Um, eros i društvo, Zagreb: Politička kultura (2006.).

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]