Hadži Sinanova tekija u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hadži Sinanova tekija
Hadži Sinanova tekija.jpg
Lokacija Sarajevo
Godine izgradnje 1638.–1640.
Religija islam

Hadži Sinanova tekija (Silahdar Mustafa-pašina tekija)[1] je derviški hram u Sarajevu. Pripada kadirijskom tarikatu.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Dvorište Hadži Sinanove tekije

Hadži Sinanova tekija se nalazi između ulica Sagrdžije, Alija Đerzeleza i Logavine u Sarajevu.[2] Izgrađena je između 1638. i 1640. godine. Izgradnja je u svezi s osmanskim osvajanjem Bagdada. 1638. je Murat IV: osvojio Bagdad. Na glasu kao poštovatelj sufizma bilo mu je poznato da je ondje grob jednog od velikana islama Abdul Kadira Gejlanija, začetnika kadrijskog tarikata i potomka iz Poslanikove loze. Iz zahvalnosti Allahu za osvajanje grada odlučio je podići jednu kadirijsku tekiju i financirati njenu gradnju. Mustafa-paša Silahtar iz Sarajeva bio je u sultanovoj pratnji. Bio je na visokom položaju. Predložio je sultanu graditi tekiju u Sarajevu, gdje nije bilo takve tekije. Obrazložio je sultanu da ondje ima oca koji je voljan i pouzdan na se preuzeti ovu zadaću. Uskoro je stigao ferman da će se graditi kadirijska tekija i da će poslove voditi Mustafin otac Hadži Sinan.[3] Tako se pretpostavlja da je za njenu gradnju je prema pretpostavkama zaslužan hadži Sinan, bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-paša, koji je kao silahdar, služio na dvoru sultana Murata IV..

Semahana Hadži Sinanove tekije
Jedna od prostorija Hadži Sinanove tekije

Tekiju je projektirao Albanac Kasim-aga. Kasim-aga je bio poznati arhitekt koji je projektirao i neke od zgrada u carigradskoj palači Topkapi. Na dvorišnom zidu nalazi se kaligrafski tekst. Oblika je rozete promjera blizu tri metra. Na njemu je tehnikom al fresco upisano[1] geometrijski[4] 12[5] puta šehadet "Bog je jedan, a Muhamed je njegov poslanik"[1] (La ilaha illallah muhammadur rasulullah).[4] Tekst zovu "Sulejmanovim pečatom"[1] (muhur ispisan u Kjufi pismu).[6] Mutevelija tvrdi da autor nije poznat, a starost datiraju u više od dvjesta godina. Nacrt za ovaj napis je na samom ulazu i mnogo je manji. Kad se vrata harema otvore, odmah se na ulazu vidi estetski dobro izrađena hajr česma.[4] Dva su mezara i turbe u dvorištu tekije. Pripadaju hadži Sinanu i njegovoj supruzi.[1] U tekiji je nekoliko prostorija. To su semahana (prostorija gdje se obavlja derviški obred zikr), stan za šejha, musafirhanu (prostoriju za putnike namjernike), te mejdan odaju, koju od kahve-odžaka dijeli jedan mali uski hodnik.[7] Uz semahanu s mihrabom i musanderom tu je još kuhinja i dodatne prostorije. Prostorija za šejha je na katu iznad ulaza. Tekija je bila od tesanog kamena[3] i lomljenog kamena. Dvoetažni su dio nad ulazom i simahana. Ostatak je zgrade prizeman. Žbuka je nanesena na plohe od pritesanog kamena. Od klesanog su kamena vanjske zidne plohe. Pravilnih su, vodoravnih i jednolikih redova. Posebno su ispupčene fuge. Pokrov je od ćeramide. U tekiju se ulazi s istoka iz ulice Sagrdžije, a od ulaza je pasaž od kaldrme i kroz njega se ulazi u prostrano dvorište.[8] Tlocrt je oblika harfa lam sličnog slovu L, što je kod tekija češći slučaj. Krovovi su viševodni, a ograđena visokim kamenim zidovima i dominira cijelim ambijentom mahale. [3] Preko stotinjak je kaligrafskih natpisa (levhi) na zidovima ulaznog i dvorišnog dijela tekije i likovnom vrijednošću su u skupini najvrijednijih umjetnička ostvarenja ove vrste. Uz redovne obrede derviša, ovdje se izučavao tesavuf, čitana su i izučavana djela na perzijskom, turskom i arapskom jeziku. Pjesnicima su bili i sami šejhovi i derviši Hadži Sinanove tekije. Najbolje je poznat pjesnik šejh Hasan Kaimija Zrinović.[7] Zgrada je dobila i zdravstvenu namjenu 1768. godine. U njoj je tad otvoren prvi azil za duševne bolesnike, što je početak organizirane zdravstvene zaštite u muslimana na prostoru Bosne i Hercegovine.[1] Od sedam tekija koliko je bilo u Sarajevu, ostala je samo ova.[2] Dvaput je bila opožarena. Prvi put za vojne Eugena Savojskog, a drugi put austro-ugarskim zaposjedanjem.[3]

Očuvala je gotovo isti autentični izgled iz 1640. godine.[4] Posljednji je vrjedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu.[8] Prvo predviđeno mjesto gradnje bilo je na lijevoj obali Miljacke, na Bistriku.[3] Hadži Sinan je ondje kupio zemljište, no usnuo je san u kojem mu je dobio poruku da mora tekiju sagraditi u sjevernom dijelu grada, na desnoj obali Miljacke.[9][3] Pronašao je zemljište na Pirinom Brijegu, u mahali poznatoj kao Vrbanjuša.[3] Stoga je kupio zemljište u Kadi Bali Efendi mahali. Umro je prije završetka gradnje tekije.[9] Završne radove vlastitim je sredstvima platio Mustafa-paša Silahtar. Dovršena je u godini kad je Hadži Sinan umro.[3] Od 2005. godine ambijentalna cjelina Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i grobljem uz nju je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[9]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (boš.) Destination Sarajevo Hadži Sinanova tekija (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  2. 2,0 2,1 (boš.) Navigator.ba Hadži Sinanova tekija (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 (boš.) Dnevni avaz A. Nalo: Po svojoj ljepoti Hadži Sinanova tekija poznata je širom svijeta , 17. studenoga 2015. (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 (boš.) Faktor.ba T.Cerić: Hadži Sinanova tekija: Četvrtkom uveče otvorena za sve ljude dobre volje (FOTO), 2. srpnja 2015. (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  5. Dvanaest puta ispisan šehadet simbolizira dvanaest sufijskih redova, koji svi šalju istu poruku Božjeg jedinstva.
  6. Pečat predstavlja kompletno kretanje u svemiru oko Boga.
  7. 7,0 7,1 (boš.) Sarajevo Tourism Hadži Sinanova tekija (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  8. 8,0 8,1 (boš.)Federalno ministarstvo kulture i športa Mehmed Mujezinović - Mato Biško: Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, 1959. (pristupljeno 17. veljače 2018.)
  9. 9,0 9,1 9,2 (boš.) Tarik Jažić Legende starogradskih mahala: Hadži Sinanova tekija – posljednji vrijedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 17. veljače 2018.)