Hasan-paša Predojević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Mjesto njegova rođenja nije izvjesno, ali sigurno je da je rođen u današnjoj Bosni i Hercegovini. Moguća mjesta rođenja su Lušci kod Sanskog Mosta[2] ili Klobuk u Hercegovini.[1] Rodio se je u kršćanskoj obitelji. Na sultanov dvor u Carigradu dospio devširmom. Na dvoru je stekao obrazovanje. Obnašao je dužnost nadstojnika sokolara sultanovog dvora. [2] Važio je kao ratoboran.

Bio je segedinski namjesnik (sandžak-beg)[2] i bosanski beglerbeg od 1591. godine.[2] Bio je prvi čovjek Bosanskog pašaluka.[3]

Beglerbegovo sjedište bilo je u Banjoj Luci, a imao je naslov paše. Na divanu Hasan-paše Predojevića dolazili su i poklisari iz Dubrovačke Republike, koje je slala dubrovačka Vlada, a biralo Vijeće umoljenih koje im je davalo upute, koje su sastavljali posebni službenici, provisores. Izmijenila su se kod Predojevića njih petorica.[4]

Zabilježeno je da je Predojević pravoslavnim kaluđerima predao katolički samostan u Konobi (Rmanj) koji izvori spominju još 1386.; isti se samostan spominje kao pravoslavni spominje tek u prvim desetljećima 17. stoljeća.[5][6]

Predojević je vodio osmanske pohode na Hrvatsku. Ciljao je osvojiti sva još neosvojena područja uz rijeke Unu i Kupu, a posebno Sisak, onda zvanim "ključem Hrvatske", jer bi padom Siska bio otvoren put prema Zagrebu što je onda pretpostavljalo i konačno osvajanje čitave Hrvatske.[3] Prvi pohod na Sisak 1591. nije uspio. Da bi lakše osvajao hrvatske krajeve nakon pada Bosne, podigao je tvrđavu Novigrad (Yeni Hisar),[2] današnju Petrinju).[1] 27. rujna 1592. godine Mraclin je doživio ali i preživio najžešću tursku provalu. Predojevićevi pljačkaški odredi (akindžije) pretvorili su Mraclin u zgarište.

1592. opet je pokušao zauzeti Sisak i nije uspio, zbog uspješnog otpora vojske kanonika Mikca.[3] Bihać je osvojio 19. lipnja 1592. godine.[2] Kod Bresta u Pokuplju porazio postrojbe hrvatskog bana Tome Erdődyja 1592. godine.[1] Sisak je pokušao osvojiti lipnja 1593. godine. Nije čekao dolazak rumelijskih osmanskih snaga, nego je s bosanskim osmanskim snagama prešao Kupu, gdje su ga porazile hrvatske i druge habsburške snage koje je vodio hrvatski ban Toma Erdődy.[2] Nakon što nije uspio u trećem pohodu na Sisak lipnja 1593., s trupama se dao u bijeg preko Kupe u kojoj se je utopio. [2]

Iako time nisu u potpunosti prestale borbe s Turcima (koji su nakratko iste godine osvojili Sisak, ali su ga Hrvati vratili 1594.), nakon dugo vremena uspostavljena je ravnoteža hrvatskih i turskih snaga. Godinu dana kasnije (1595.) hrvatska je vojska pod vodstvom generala Jurja Lenkovića oslobodila Petrinju i Hrastovicu.[3] Postupno su oslobađani i drugi krajevi, pa se granica Turskog Carstva sve više pomicala u korist Hrvatske.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hasan-paša Predojević, Proleksis enciklopedija
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Predojević, Hasan-paša, Hrvatska enciklopedija
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Sandra Skanderlić: Bitka kod Siska, Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch
  4. Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.-60.
  5. Stanojević, S., Narodna enciklopedija, Zagreb, 1928., t. III., str. 953.
  6. Osnovni podatci, Banjolučka biskupija