Hlapa
Hlapa | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | Primorsko-goranska županija |
Općina/Grad | Dobrinj |
Najbliži (veći) grad | Krk |
Zemljopisne koordinate | 45°08′35″N 14°36′47″E / 45.143°N 14.613°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 62 |
Broj stanovnika Hlapa (Dobrinj, Primorsko-goranska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 63 |
2021. | 91 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 51514 Dobrinj |
Pozivni broj | +385 051 |
Autooznaka | RI |
Hlapa je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj. Dijeli se na Gornju, iznad seoske crkvice, i Donju Hlapu.
Smještaj[uredi | uredi kôd]

Hlapa se nalazi u sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na pola puta između općinskog središta Dobrinja i uvale i mjesta Soline, od kojih je udaljena oko 2,5 kilometra.
Porijeklo naziva[uredi | uredi kôd]
Prema toponomastičaru Ivi Jelenoviću, naziv je nedvojbeno praslavenskog porijekla, od riječi „hlapoc“ – predmet koji zatvara drvenu napravu koja se vješa ovcama i kozama oko vrata, tzv. konablja.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hlapi su živjela 62 stanovnika.
Tako je zabilježen prvi porast broja stanovnika nakon točno sto godina. Naime, početkom 20. stoljeća Hlapa je imala oko 130 stanovnika, a najviše 1910. godine 154, da bi već 30-etih godina istog stoljeća počeo postepeni, ali kontinuirani pad stanovništva. Dok je većina drugim mjesta na otoku Krku nakon izlaska otoka iz prometne izolacije izgradnjom Krčkog mosta 1980. godine i Zračne luke Rijeka, krajem, 20. stoljeća zabilježilo porast broja stanovnika, u Hlapi je 1991. godine dosegnut minimum od 57 žitelja.
broj stanovnika | 34 | 134 | 133 | 154 | 143 | 114 | 112 | 103 | 92 | 67 | 67 | 57 | 62 | 63 | 91 | ||
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Sam naziv mjesta upućuje da je stočarstvo, poglavito ovčarstvo bilo kroz povijest glavna privredna grana Hlape. U novije vrijeme njegov značaj opada, a sve važniju djelatnost predstavlja turizam. Međutim, još uvijek se radi tek o začetku turističkog razvoja poglavito u vidu izgradnje novih ili adaptacije starih autohtonih kamenih kuća u smještajne kapacitete. Ugostiteljskih objekata nema.
Velike probleme lokalnim pastirima čini alohtona divljač, divlje svinje i medvjedi, koji uništavaju čitava stada ovaca.
Obnovljen je dio starih, zapuštenih maslinika u okolini Hlape, a posađeni su i neki novi u čemu pomaže i općina subvencioniranjem kupnje sadnica maslina.
U Hlapi se nalazi i jedno od postrojenja najvećeg općinskog gospodarskog subjekta, građevinskog poduzeća.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bolonić, Mihovil, Žic, Ivan Rokov, Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002, ISBN 953-151-493-3
- Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranica Općine Dobrinj Inačica izvorne stranice arhivirana 16. veljače 2010.
- Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj
|