Čižići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Čižići
Čižići na karti Krk
Čižići
Čižići
Čižići na zemljovidu otoka Krka
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Najbliži (veći) grad Krk
Zemljopisne koordinate 45°09′47″N 14°35′30″E / 45.1631°N 14.5918°E / 45.1631; 14.5918Koordinate: 45°09′47″N 14°35′30″E / 45.1631°N 14.5918°E / 45.1631; 14.5918
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 92
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Čižići port.jpg
Čižići luka

Čižići su mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Čižići se nalaze u sjevernom dijelu općine Dobrinj, u uvali Soline. S obzirom da je uvala Soline vrlo plitka i da je ujezerenog tip tj. da je fluktuacija mora vrlo slaba, more pred Čižićima je bitno toplije od mora izvan uvale Soline pa time i pogodno za dugu „sezonu kupanja“. U neposrednoj blizini Čižića je lokalitet Meline – obalno područje karakteristično po ljekovitom blatu.

Stari dio sela zapravo se nije nalazio na samoj obali nego stotinjak metara dalje od obale na malenoj uzvisini. Krajem 20. i početkom 21. st. uslijed pretjerane izgradnje smještajnih turističkih objekata, selo je izgubilo svoju izvorno primorsku arhitekturu i oblik te se posve spustilo do mora. Za razliku od malih, kamenih primorskih kuća u starom dijelu sela, neautohtone građevine velikih gabarita i neprigodnih boja nagrđuju obalu nekad pitoreskne uvale Soline. Osim dva mjeseca ljeti, sve su one tijekom zime potpuno prazne i nefunkcionalne.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kroz čitav srednji vijek, Čižići, iako su postojali, uvijek su bili podređeni većem susjednom selu Sužanu o kojemu postoje brojni podaci dok se Čižići rijetko gdje i spominju. No, nema dvojbe da selo postoji u 15. st. kada Ivan VII Frankopan na otok Krk dovodi Vlahe s Velebita. Premda su Vlasi koje je naselio u Dubašnicu i Šotovento bili zapravo pretežno Hrvati ili barem hrvatizirani, čini se da su Vlasi doseljeni u Sužan, Čižiće, Šugare i Soline (Dobrinj) bili pretežno pravog vlaškog podrijetla. To se vidi iz njihovog jezika, osobnih imena, brojnih naziva lokaliteta, ali i samih naziva mjesta. Vlahe je Ivan VII Frankopan doselio u ove krajeve, pretpostavlja se, radi potrebe za radnom snagom u solanama koje su Frankopani stoljećima držali u uvali Soline i koje su im donosile znatne prihode. I prema toponomastičaru i jezikoslovcu Ivi Jelenoviću selo je nedvojbeno vlaško-romanskog porijekla.

Doseljeni Murlaci tj. Vlasi govorili su posebnim romanskim jezikom, tzv. Krčkorumunjskim ili Murlačka Besida, koji je izumro u 19. st.

Ostaje, međutim, nejasno je li selo postojalo i prije dolaska Vlaha.

Postoji lokalna legenda prema kojoj su nekada postojala dva brata, jedan je proizvodio „žužniće“ pa su ga nazivali Žužnić ili Šužnić, a drugi je proizvodio „čižmiće“ pa su ga nazivali Čižmić. Od prvoga je nastalo ime sela Sužan, a od drugoga Čižići.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Čižići i uvala Soline

Iako su nekada bili vlaškog podrijetla, danas su stanovnici Čižića Hrvati. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, tu su živjela 92 stanovnika.

Prvi podatak o broju stanovništva je iz 1780. godine kada su Čižići i tada susjedno, a kasnije izumrlo, selo Šugare imali 64. žitelja.

Za razliku od drugih mjesta općine Dobrinj čiji je broj stanovnika značajno oscilirao, iako su i Čižići imali najviše stanovnika početkom 20. st. ( 136 stanovnika ), ipak broj žitelja Čižića nije varirao u tolikoj mjeri; kretao se između 90 – 130 stanovnika. Tome se, doduše, razlikuje crkvena statistika koja 1935 godine broji 163 stanovnika. Sve do konca 20. st. Čižići imaju kontinuiranu, ali laganu depopulaciju, međutim, nakon razvoja prometne infrastrukture i turizma, i u Čižićima dolazi do blagog povećanja broja stanovnika. S obzirom na sve bolju povezanost s drugim turističkim središtima na otoku, na blizinu kopna te na veliki, ali još neiskorišteni turistički potencijal, za očekivat je daljni porast stanovništa Čižića.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Plaža Meline sa ljekovitim blatom najpopularniji je turistički lokalitet Čižića

Kroz stoljeća je glavna privredna grana u mjestu bila stočarstvo. Uostalom, u 15. st. doseljeno vlaško stanovništvo je i bilo izrazito stočarski orjentirano. Danas je, međutim, stočarstvo prisutno u vrlo maloj mjeri.

Iako se nalazi u predivnoj uvali Soline, neposredno kraj ljekovitog blata, okruženo šumom i zelenilom, Čižići nemaju razvijenu turističku djelatnost. Jedinu turističku ponudu predstavljaju sve brojniji apartmani koji čine više od polovine objekata u mjestu te tri ugostiteljska objekta. Velikom, a neiskorištenom potencijalu mjesta doprinjela je i izgradnja nove ceste Čižići – Omišalj koja je bitno približila mjesto, ali i čitavu općinu Dobrinj, Krčkom mostu tj. kopnu, na svega 30-etak minuta vožnje autom od Rijeke.

Posljednjih se godina gradi i širi mjesna lučica za prihvat plovila.

Većina mještana radi u većim mjestima na otoku Krku ili u Rijeci.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Špilja Biserujka nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Čižića. Iako duga svega 110 metara, danas je jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.
  • Meline – lokalitet u neposrednoj blizini mjesta. Bogat ljekovitim blatom. Idealno za lječilišno-zdravstveni centar.
  • Sulinj – poluotok koji zatvara uvalu Soline. Često se spominje kao najvjerojatnije buduće golf igralište na otoku Krku.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Sportska društva i klubovi[uredi VE | uredi]

  • Društvo za športsku rekreaciju Čižići
  • Sportsko-ribolovno društvo "Vela sten"
  • Boćarski klub "Čižići"

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Čižići.