Prijeđi na sadržaj

Hodočašće

Izvor: Wikipedija
Bazilika Svetoga groba osobito je mjesto štovanja i hodočašćenja kršćana.

Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo)[1] je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Odredišta na koja se hodočasti su obično rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Mjesta Gospinih ukazanja također su među posjećenijim hodočasničkim odredištima. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom.

Kršćanstvo

[uredi | uredi kôd]
Katedrala u Santiagu de Composteli, odredište hodočasnika koji hodočaste Putem svetog Jakova

Sveta zemlja je središte za hodočašća u judaizmu i kršćanstvu, iako kršćani posjećuju mnoga mjesna svetišta u svojim ili drugim zemljama. Katolički svetac zaštitnik hodočasnika je Jakov Zebedejev. U srednjem vijeku značajna hodočasnička odredišta bila su Jeruzalem, Rim, svetište svetog Jakova u Santiagu de Composteli i katedrala u Koelnu, posvećena Svetim trima kraljevima. Hodočašće simbolički predstavlja životni put kršćanina na kojem se trpljenjem i naporom puta dolazi do cilja u mjestu hodočašća. Motivi hodočašća mogu biti molba ili zahvala za neku dobivenu milost ili tjelesnu potrebu, ili pak duhovna okrjepa i obnova. Hodočasnička odredišta su svetišta raznih svetaca, Marije, te mjesta čudesnih pojava. Najposjećenija suvremena hodočasnička mjesta su Lourdes, Fatima, Mariazell, Rim i Jeruzalem.[1]

U Hrvatskoj postoji mnoštvo svetišta, a najpoznatije hodočasničko odredište je marijansko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Od osamdesetih godina 20. stoljeća sve su češća hodočašća hrvatskih (i ostalih) vjernika u marijansko svetište u Međugorju, u susjednoj Bosni i Hercegovini.

U Njemačkoj su četiri najveća marijanska svetišta: Altötting, Kevelaer, Werl i Neviges.

Židovstvo

[uredi | uredi kôd]

Sveta zemlja je središte za hodočašća u judaizmu. Osobito mjesto poklonstva i molitve je Zid plača, ostatak nekadašnjeg jeruzalemskog hrama koji je izgradio kralj Salomon.

Islam

[uredi | uredi kôd]

U Islamu je Meka najznačajnije mjesto hodočašća. Tamo je izgrađena Ćaba (Kaba). Građevina od cigle kojoj se svake godine moli velik broj vjernika. Kaba je pokrivena crnim platnom na kojem je zlatni uvez s arapskim natpisom. Prema muslimanskoj predaji Kaba je prva džamija na Zemlji koju je izgradio Adem. Nakon Ademove smrti obnavlja je Šit, ali je opet razrušena u Nuhovom potopu te su ostali samo temelji. Potom je Alah naredio da je Ibrahim i njegov sin Ismail opet obnove. Obnovili su je donoseći obližnje kamenje te je Ismail donio kamen Hadžerul-esved, kamen koji je bio bijele boje, ali je potamnio od ljudskih grijeha.

Budizam

[uredi | uredi kôd]

Budisti hodočaste na četiri mjesta. Prvo je Budino rodno mjesto Kapilavastu, zatim Bodh Gaya, mjesto gdje je dosegnuo prosvijećenost. Treće odredište je mjesto na kojem je prvi puta propovijedao u Benaresu, a četvrto Kušinagar, gdje je postigao nirvanu.

Hodočašće je uvijek i društveni događaj, na koji se prvenstveno ide iz duhovnih razloga.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Slika Gospe Trsatske iz istoimenog svetišta u Rijeci, popularnog hodočasničkog odredišta.
Bilješke i literatura
  1. a b hodočašće, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. prosinca 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hodočašće
Mrežna mjesta
Nedovršeni članak Hodočašće koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.