Marijanska svetišta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slika Gospe Trsatske iz najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta

Marijansko svetište je svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji.

Marijanska svetišta dio su kulture i prakse nekih kršćanskih crkava - uglavnom Rimokatoličke crkve. Svetišta posvećena Gospi obično obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Blaženoj Djevici Mariji. Ponekad je marijansko svetište nastalo, zbog jake marijanske pobožnosti kroz povijest nekog kraja. Takva mjesta često su odredišta hodočašća.

Neka od najvećih svetišta, nastala su, zbog Marijinih ukazanja na udaljenim brežuljcima, koji su bili gotovo nepoznati prije ukazanja (Lourdes, Međugorje i dr.) Više je puta, Gospa osobno zamolila one kojima se ukazala, da se sagradi crkva na mjestu ukazanja.

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes s populacijom od oko 15,000 ljudi, prima oko 5,000.000 hodočasnika svake godine, a unutar Francuske samo Pariz ima više hotelskih soba od Lourdesa. Više od milijun hodočasnika posjećuje svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu, u Njemačkoj svake godine, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevici Mariji u tom svetištu.

Poznata svetišta[uredi VE | uredi]

svetište Majke Božje Bistričke

Poznatija svetišta Majke Božje u Hrvatskoj su:[1]

U Hrvata izvan Hrvatske su značajna još ova marijanska svetišta:[3]

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su:

Vidi još[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Pokret krunice za obraćenje i mir "Marija - velika nada Hrvata" Ante Katalinić
  2. Zadarska nadbiskupija Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu
  3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Pokret krunice za obraćenje i mir "Marija - velika nada Hrvata" Ante Katalinić

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]