Svetište Majke Božje Bistričke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bazilika Majke Božje Bistričke
Marija Bistrica bazilika.jpg
Religija kršćanstvo
Patron Sv. Marija Majka Božja

Svetište Majke Božje Bistričke jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. To je hrvatsko nacionalno svetište. Bazilika Majke Božje Bistričke nalazi se na povišenom položaju u središtu Marije Bistrice i zaštićeno je kulturno dobro. Osim jednobrodne crkve okružene cinktorom u koji je uklopljen župni dvor, tu je i novija kapela sv. Petra, kapele sv. Katarine i sv. Josipa na prostoru pred crkvom te Kalvarija na susjednom brežuljku. Župa se spominje još 1334. godine, a današnji izgled sklopa, u kojem se u duhu historicizma spajaju oblici gotike, baroka, firentinske i njemačke renesanse, rezultat je proširena starije crkve i obnove koju je vodio Hermann Bollé od 1879. odine. Freska Z. Šulentića na trijumfalnom luku svetišta najmonumentalnije je ostvarenje zidnog slikarstva druge pololovice 19. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. U crkvu je provaljeno 30. ožujka 1938., provalnici su uzeli krune, ali su ih ispustili prilikom bijega.[2] Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda te je odredila da se 13. srpnja slavi blagdan Majke Božje Bistričke.[3] Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiriju oprosnih crkava. Kardinal Joseph Ratzinger, tada pročelnik Kongregacije za nauk vjere i kasnije papa Benedikt XVI., posjetio je Mariju Bistricu 8. studenoga 2001. godine. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom Z-2361 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 3. studenoga 2020.
  2. "Politika", Beograd, 31. 3. 1938. digitalna.nb.rs
  3. Kip Majke Božje Bistričke na glavnom oltaru zagrebačke katedrale. Informativna katolička agencija. 12. srpnja 2021. Pristupljeno 13. srpnja 2021.
Cro semicolon plain.svg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Svetište Majke Božje Bistričke (hrv.) (engl.) (njem.) (tal.) (šp.) (fr.) (polj.) (mađ.) (slov.)

Ante Vranković: Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099, 13. 5. 2016., str. 28 i br. 1100, 20. 5. 2016., str. 28-29 (O okolnostima koje su dovele do toga da Marija Bistrica postane glavnim duhovnim stjecištem hrvatskoga naroda)